Naučnici žele odgonetnuti - zašto neki ljudi ne mogu dobiti COVID?

Zbog rijetkih genetičkih varijanti u genu za receptor za koji se vezuje virus, neki ljudi su jednostavno imuni na COVID.

Širom svijeta u toku su studije kojima naučnici pokušavaju da analiziraju ljude koji su prirodno otporni na virus COVID 19 a sve ukazuje da se ključ krije u njihovim genima. Te pretpostavke je za Blic potvrdio prof. dr Goran Brajušković, istaknuti molekularni genetičar i predavač na Biološkom fakultetu u Beogradu.

"Definitivno postoje osobe koje su imune na zaražavanje. Uzrok još nije poznat odnosno još nije identifikovana genetička varijanta, ali je u pitanju izmjena redoslijeda nukleotida u DNK, koja dovodi do 'rezistencije' na virus. To je najvjerovatnije genetička varijanta u genu za receptor preko koga se virus vezuje za naše ćelije. Sasvim je sigurno da je ova genetička varijanta relativno rijetka", govori prof. Brajušković.

Trending

Uživo iz Zagreba s utakmice kvalifikacija za Eurobasket: Hrvatska - Bosna i Hercegovina

"Za HIV virus je identifikovana genetička varijanta u receptorima T4 ćelija koje nosioce štite od zaražavanja HIV virusom. Broj tih osoba je relativno mali, a vjerovatno je isti slučaj sa COVID-om", dodaje profesor.

Virus rijetko menja način ulaska

Dr Brajušković ističe da se ta imunost na COVID može jedino neutralisati promenom načina ulaska virusa u ćeliju.

"U slučaju da virus promjeni način ulaska u ćeliju, što je skoro nemoguć scenario, tada imune osobe postaju osjetljive na infekciju. Tokom pandemije HIV virusa koja traje decenijama put ulaska virusa u naše ćelije nije promjenjen", ističe.

Istraživanja medicinskog fakulteta

Naučnici sa Medicinskog fakulteta u Beogradu sproveli su veliko istraživanje kako bi otkrili na koji način COVID utiče na bolest i ko ima veće šanse da oboli, a rezultati su pokazali da od genetike pojedinca i otpornosti organizma zavisi kako će čovjek odgovoriti na bolest.

Pacijenti sa COVID-om koji su nosioci genotipa sa nižom aktivnošću antioksidantnih enzima i posljedično manjim antioksidantnim kapacitetom imaju veću podložnost za nastanak virusa, kao i viši nivo pokazatelja zapaljenja i koagulacije, pokazalo je ovo istraživanje koje je sproveo naučni tim Medicinskog fakulteta u okviru Specijalnog programa istraživanja COVID-a.

Otpornost organizma, imuni odgovor, DNK predispozicija, pa i krvna grupa, mogu biti odgovorni kada je odbrana od korone u pitanju. Primjera radi, kada je krvna grupa u pitanju neka istraživanja iz Kine, Italije, Španije pokazala su da je krvna grupa "A" najpodložnija zaražavanju, a da je "nulta" otpornija. Međutim, jedno istraživanje sprovodi se i u Srbiji, čije je rezultate prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija, a tiče se povezanosti DNK i COVID-a.

Korona će slabiti

Dr Brajušković na pitanje u kom pravcu ide epidemija, odgovara da su njegove procene da virus neće nestati, ali kapacitet virusa ka mutiranju nije beskonačan, tako da će i ovoj pandemiji jednog dana doći kraj.

"Niko ne može sa sigurnošću reći kada će pandemiji doći kraj, ali se nadamo da će tokom proleća da slabi, jer je i prokuženost veća", rekao je prof. Brajušković.

Da je situacija trenutno svakako neprediva, mišljenja je mikrobiolog, prof. dr Nada Kuljić-Kapulica, ali kako kaže ukoliko se ovaj virus bude u budućnosti ponašao poput ostalih korona virusa kojih je ukupno četiri, njegova najveća jačina biće tokom zimskog perioda.

Ona dodaje da je jako teško predvidjeti u kom pravcu će sada virus ići ali kaže da je ovo neka najperspektivnija prognoza.

"Teško je to predvideti zato što nam je ovaj virus pravio svakakva iznenađenja, ali u svakom slučaju to je neka najperspektivnija prognoza, da će cirkulisati kao što već cirkuliše među ljudima, da će davati blažu bolest poput ostalih korona virusa i da će povremene izazivati teže ili lakše bolesti i da će ga najviše biti upravo u ovom periodu", kaže dr Kapulica.