Naučnici žele odgonetnuti - zašto neki ljudi ne mogu dobiti COVID?

Zbog rijetkih genetičkih varijanti u genu za receptor za koji se vezuje virus, neki ljudi su jednostavno imuni na COVID.

Širom svijeta u toku su studije kojima naučnici pokušavaju da analiziraju ljude koji su prirodno otporni na virus COVID 19 a sve ukazuje da se ključ krije u njihovim genima. Te pretpostavke je za Blic potvrdio prof. dr Goran Brajušković, istaknuti molekularni genetičar i predavač na Biološkom fakultetu u Beogradu.

"Definitivno postoje osobe koje su imune na zaražavanje. Uzrok još nije poznat odnosno još nije identifikovana genetička varijanta, ali je u pitanju izmjena redoslijeda nukleotida u DNK, koja dovodi do 'rezistencije' na virus. To je najvjerovatnije genetička varijanta u genu za receptor preko koga se virus vezuje za naše ćelije. Sasvim je sigurno da je ova genetička varijanta relativno rijetka", govori prof. Brajušković.

Trending

Pratite uživo press konferenciju na kojoj će Barbarez saopćiti spisak za Njemačku i Nizozemsku

"Za HIV virus je identifikovana genetička varijanta u receptorima T4 ćelija koje nosioce štite od zaražavanja HIV virusom. Broj tih osoba je relativno mali, a vjerovatno je isti slučaj sa COVID-om", dodaje profesor.

Virus rijetko menja način ulaska

Dr Brajušković ističe da se ta imunost na COVID može jedino neutralisati promenom načina ulaska virusa u ćeliju.

"U slučaju da virus promjeni način ulaska u ćeliju, što je skoro nemoguć scenario, tada imune osobe postaju osjetljive na infekciju. Tokom pandemije HIV virusa koja traje decenijama put ulaska virusa u naše ćelije nije promjenjen", ističe.

Istraživanja medicinskog fakulteta

Naučnici sa Medicinskog fakulteta u Beogradu sproveli su veliko istraživanje kako bi otkrili na koji način COVID utiče na bolest i ko ima veće šanse da oboli, a rezultati su pokazali da od genetike pojedinca i otpornosti organizma zavisi kako će čovjek odgovoriti na bolest.

Pacijenti sa COVID-om koji su nosioci genotipa sa nižom aktivnošću antioksidantnih enzima i posljedično manjim antioksidantnim kapacitetom imaju veću podložnost za nastanak virusa, kao i viši nivo pokazatelja zapaljenja i koagulacije, pokazalo je ovo istraživanje koje je sproveo naučni tim Medicinskog fakulteta u okviru Specijalnog programa istraživanja COVID-a.

Otpornost organizma, imuni odgovor, DNK predispozicija, pa i krvna grupa, mogu biti odgovorni kada je odbrana od korone u pitanju. Primjera radi, kada je krvna grupa u pitanju neka istraživanja iz Kine, Italije, Španije pokazala su da je krvna grupa "A" najpodložnija zaražavanju, a da je "nulta" otpornija. Međutim, jedno istraživanje sprovodi se i u Srbiji, čije je rezultate prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija, a tiče se povezanosti DNK i COVID-a.

Korona će slabiti

Dr Brajušković na pitanje u kom pravcu ide epidemija, odgovara da su njegove procene da virus neće nestati, ali kapacitet virusa ka mutiranju nije beskonačan, tako da će i ovoj pandemiji jednog dana doći kraj.

"Niko ne može sa sigurnošću reći kada će pandemiji doći kraj, ali se nadamo da će tokom proleća da slabi, jer je i prokuženost veća", rekao je prof. Brajušković.

Da je situacija trenutno svakako neprediva, mišljenja je mikrobiolog, prof. dr Nada Kuljić-Kapulica, ali kako kaže ukoliko se ovaj virus bude u budućnosti ponašao poput ostalih korona virusa kojih je ukupno četiri, njegova najveća jačina biće tokom zimskog perioda.

Ona dodaje da je jako teško predvidjeti u kom pravcu će sada virus ići ali kaže da je ovo neka najperspektivnija prognoza.

"Teško je to predvideti zato što nam je ovaj virus pravio svakakva iznenađenja, ali u svakom slučaju to je neka najperspektivnija prognoza, da će cirkulisati kao što već cirkuliše među ljudima, da će davati blažu bolest poput ostalih korona virusa i da će povremene izazivati teže ili lakše bolesti i da će ga najviše biti upravo u ovom periodu", kaže dr Kapulica.