U BiH se pristojno može zaraditi od proizvodnje kozjeg sira
Na planinskom prevoju Lanište, između Ključa i Bosanskog Petrovca, smjestilo se imanje supružnika Hasana i Šećire Delić, na kojem uzgajaju brojno stado koza, pišu Nezavisne novine.
Imanje se nalazi neposredno uz magistralni put koji povezuje dva grada i brojni putnici namjernici često se zaustave na tom mjestu kako bi kupili ukusni kozji sir kojeg Delići već dugi niz godina uspješno proizvode, te uživali u prekrasnom pogledu koji sa ovog mjesta puca na saničku dolinu i zelene visove Grmeč planine.
Šećira Delić proizvodi koziji sir
Za razliku od većine drugih ovdašnjih poljoprivrednih proizvođača, koji su se uglavnom orijentisali na uzgoj krava ili ovaca, Hasan kaže kako se opredijelio za kozarstvo, koje je u mnogo manjoj mjeri zastupljeno na našim prostorima.
"U poređenju s ostalom stokom, troškovi su manji, a zarada prilično dobra. Jedna koza u sezoni može dati 300 litara mlijeka, a litar kozjeg mlijeka je tri marke. Ako tu dodamo i prodaju jaradi, lako je izračunati kako se godišnje može pristojno zaraditi", kaže Delić.
Dodaje kako je uslov svemu da se zasuču rukavi i naporno radi te ističe kako njegovo stado trenutno broji sedamdeset koza. Supružnici ističu kako mušterija ne manjka, a posebno je na cijeni kozji sir kojeg proizvode po tradicionalnoj recepturi i koji je već odavno na glasu kod kupaca. Hasan kaže kako ove poslove pretežno obavlja njegova supruga.
"Prokuha se mlijeko i potom dodaju određeni začini i drugi potrebni sastojci. Potom se iscijedi u kalupe. Kada se stvrdne, tada se presuje i stavlja na police gdje treba da odstoji određeno vrijeme", objašnjava domaćica, pišu Nezavisne novine.
Iako već u poznim godinama života, supružnici najveći dio dana provode u radu, te imaju i zasade različitih povrtarskih kultura, tako da im je i prodaja povrća značajan izvor prihoda.
Proizvodnja sira
Kozarstvo je tek dio Hasanove zamisli da njegov ranč u budućnosti zaživi kao turistička lokacija koja bi u svom sastavu imala i prostore za smještaj gostiju.
Vjeruje da u poljoprivredi ima budućnosti i najviše ga žalosti što je njegov sin, poput mnogih mladih, odlučio život nastaviti u inozemstvu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.