Emir Đikić, CEFTA: Ekonomskom saradnjom do uspješnije političke saradnje

Direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić govorio je u intervjuu za RadioSarajevo.ba o rezultatima koje CEFTA strane postižu u nastojanjima da osiguraju Zajedničko regionalno tržište, što je dogovoreno u novembru 2020. godine na Samitu u Sofiji, aktuelnim procesima, kao i prednostima koje donosi ekonomsko uvezivanje regiona. Komentarisao je i utjecaj političke situacije na ekonomske odnose, kao i teme koje će biti u fokusu CEFTA-e do kraja godine.

Na julskom Samitu zemalja Zapadnog Balkana saopštili ste ohrabrujuće rezultate. Među njima su i najave širenja Zelenih koridora na Grčku. Dokle se stiglo s tim procesom i kad je riječ o Grčkoj i ranije spominjanoj Italiji? Kakve su reakcije privrednika "s terena"?

Zeleni koridori, koji su uspostavljeni kako bi se osigurao nesmetan protok osnovne robe, lijekova i medicinske opreme u regionu za vrijeme pandemije, su se pokazali izuzetno efikasnim, utječući na smanjenje vremena čekanja na prelazima, racionalizaciju kontrola i smanjenje troškova. Imajući u vidu ove koristi i osluškujući potrebe privrednika iz regiona, proširenje Zelenih koridora na prelaze sa EU se činio kao prirodan slijed aktivnosti. Pripreme za proširenje na prelaze sa zemljama EU su u toku, konkretno sa Grčkom i Italijom. Pilot prelazi su odabrani, metodologija je dogovorena i konkretna implementacija treba uskoro početi. Pored očekivanog smanjenja vremena čekanja, efikasno olakšavanje transporta i trgovine znači da će kompanije imati koristi i od bolje integrisanih lanaca snabdijevanja sa tržištem EU.

Trending

Ko je žena koja je lupila šakom o sto i 'ušutila' Vučića na sjednici Vijeća sigurnosti UN?

Bosna i Hercegovina ima dva granična prelaza uključena u ovaj sistem - po jedan sa Srbijom i Crnom Gorom. Ima li naznaka za proširenje ove liste i koje uslove za to treba ispuniti kako bi oni služili svrsi i nakon pandemije? Jesu li tu ključni ovi tehnološki, u vidu moderne opreme ili postoje i drugi izazovi?

Da, koncept zelenih koridora je prvobitno bio implementiran isključivo na prelazima koji se nalaze na takozvanoj TEN-T mreži. U Bosni i Hercegovini to su Rača i Klobuk. Međutim, imajući u vidu njegovu efikasnost, koncept je, u maju ove godine, proširen na sve putne prelaze u regionu. Također, fokus je i dalje na osnovnoj robi, lijekovima i medicinskoj opremi, ali plan je iskoristiti koncept i za olakšavanje trgovine uopšte, npr. primijeniti isti princip na kvarljivu robu, voće i povrće, žive životinje i ekonomske subjekte od povjerenja (AEO). Mnogo je sudionika u procesu, pa je mnogo i izazova, od pravnih, podatkovnih, finansijskih i tehnoloških, ali prethodni rezultati fantastične regionalne saradnje govore da je regija spremna da se nosi sa njima.

Na koje procese i poslove će se CEFTA fokusirati do kraja ove godine?

Aktivnosti do kraja godine bit će usmjerene na već započete procese. Tu prije svega mislim na proširenje Zelenih koridora prema granicama sa EU, koje će utjecati na skraćenje vremena čekanja na granicama, a samim tim smanjenje troškova za kompanije. Očekujemo i da ćemo završiti pregovore o Dodatnom protokolu 7 i time unaprijediti sistem rješavanja trgovinskih sporova između strana. Radit ćemo i na finaliziranju Odluke o priznavanju programa za ovlaštene privredene subjekte, kao i na olakšanju trgovine voćem i povrćem.

U oblasti usluga, cilj nam da je pregovore o četiri značajne trgovinske olakšice dovedemo kraju. To znači usvajanje Odluka o elektronskoj trgovini, priznavanju profesionalnih kvalifikacija za inženjere, olakšavanju trgovine u oblasti turizma i ukidanju radnih dozvola za privremeni boravak iz poslovnih razloga. U isto vrijeme želimo da postavimo osnove i za nove važne odluke u oblasti poštanskih usluga, geografskog blokiranja, platnih usluga i osiguranja. Odvojeno radimo i na skeniranju propisa u Stranama, kako bismo identifikovali odredbe koje nisu u skladu sa već preuzetim obavezama.

U vrijeme pandemije e-trgovina je zabilježila veliku popularnost, a olakšavanje elektronske trgovine navedeno je kao jedan od prioriteta CEFTA-e, kao i da je to zadaća za naredne četiri godine. Mapa puta postoji, prepreke su grupisane i definisane. U kojoj fazi je ovaj dio posla?

Prvi od četiri cilja koji smo zadali je skoro dostignut. Završili smo pregovore o Odluci o elektronskoj trgovini kojima želimo harmonizirati određena značajna pravila, kao što su pravo povrata proizvoda koji ste kupili preko interneta, a niste njime zadovoljni ili odgovornost platformi i internet pretraživača prema sadržaju i proizvodima koje nude. Odluka će uvesti i princip regionalnog tržišta koji nalaže da elektronski trgovci koji su ispunili domaća pravila imaju pristup cijelom CEFTA tržištu. Počeli smo rad i na olakšavanju dostave paketa. Trenutno smo u fazi ocjene postojećeg stanja i identifikovanja preporuka za unapređenje, a sve na osnovu propisa i dobrih iskustava u EU. Do kraja godine ćemo početi i druge dvije aktivnosti: pojednostavljivanje carinskih procedura i uklanjanje neopravdane geografske diskriminacije.

Kakve prednosti jednoj zemlji i njenoj trgovini donosi AEO status? Dosad su na tom procesu najdalje stigle Sjeverna Makedonija, Srbija i Moldavija. Kako ohrabriti i motivisati kompanije da se prijave za status AEO i iskoriste mogućnosti tretmana pouzdanog partnera u cijeloj CEFTA regiji?

AEO status je međunarodno prepoznata oznaka kvaliteta koju carinski organi dodjeljuju kompanijama nakon što ispune niz propisanih kriterija, pa kompanije postaju prepoznate kao privrednici od povjerenja. Postupak dodjeljivanja AEO statusa jeste zahtjevan proces, ali donosi višestruke koristi koje su same po sebi dovoljna motivacija za kompanije. Tu prije svega mislim na pojednostavljenje i ubrzanje carinskih postupaka, a posredno i na stabilnije poslovanje, tehnološka ulaganja i podizanje standarda kvaliteta. U CEFTA-i radimo na međusobnom priznavanju ovog statusa, što znači da kompanije ove koristi uživaju u svim CEFTA Stranama, bez dodatnih troškova. Sjeverna Makedonija, Srbija i Moldavija su prošle postupak ocjene usaglašenosti njihovih programa sa odgovarajućim odredbama CEFTA sporazuma i EU zakonodavstva i okončale tehnički dio procesa, dok preostale Strane podstičemo da se prijave za pokretanje postupka ocjene usaglašenosti. Nakon što se steknu uslovi da program Strana bude priznat na nivou CEFTA regiona, kompanije će stečene koristi moći da koriste i u svim CEFTA Stranama.

Početkom godine stupio je na snagu Protokol 6. Koji su benefiti ovog sporazuma i dokle su zemlje stigle u procesu ratifikacije?

Stupivši na snagu ovog januara, Protokol 6 je proširio slobodnu trgovinu sa poljoprivrede i industrije i na uslužne djelatnosti, što je preko polovine BDP-a. Trenutno je njegovu ratifikaciju potvrdile četiri CEFTA strane, među kojima i Bosna i Hercegovina. Ključna korist je to što danas imamo međunarodni sporazum koji garantuje da države neće uvoditi restrikcije kompanijama iz regiona kada je pristup tržištu u pitanju, kao i da ih neće stavljati u nepovoljan položaj u odnosu na domaće kompanije. Izuzeci naravno postoje, ali ovo je osnovni princip. Sada kada smo to postigli, usmjerili smo se na drugi nivo problema, a to su birokratske procedure koje su vezane za odobrenja za pružanje određenih usluga, tipa licence, radne dozvole, diplome i sl. Ako Protokol, pravno gledano, omogućava pristup tržištu, onda je naš cilj danas da omogućimo on bude dovoljno jednostavan i jeftin da poveća interes da se on iskoristi. Ovo je od velikog značaja posebno za mala i srednja preduzeća koja izvoze.

U kojoj mjeri nestabilna politička situacija u BiH otežava proces saradnje sa našom zemljom? Koliko je uopšte izazov prilagoditi kontekst ovih odluka kada je svaka od zemalja regije nekako "priča za sebe"? Jesu li CEFTA i napori ka stvaranju Zajedničkog regionalnog tržišta pokazatelj da ekonomija može i mora biti predvodnik na putu ka uspješnijoj budućnosti, da je to jedini održivi put ka trajnoj dobrobiti, bez obzira na dnevnopolitičke nesuglasice unutar i između zemalja regiona?

Važno je podsjetiti da CEFTA kao trgovinski sporazum pripada Stranama. Usklađujući se postepeno sa zakonodavstvom i politikama EU, CEFTA Strane zajedničkim angažmanom prevazilaze izazove koji neosporno postoje, kreiraju politike i pronalaze rješenja koja će funkcionisati na nivou regiona. Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Sve ovo ukazuje da je ekonomska saradnja dobar osnov i za uspješniju političku saradnju, što su potvrdili i lideri Zapadnog Balkana usvajanjem Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište.