Željka Cvijanović za Radiosarajevo.ba: Priče o samostalnosti su reakcija na politiku opstrukcije RS

Predstavljamo , kandidatkinju Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD) za srpskog člana Predsjedništva BiH. 

Rođena je 1967. u Tesliću, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Visoko obrazovanje nastavlja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. 

Radila je kao nastavnik i profesor engleskog jezika, kao viši prevodilac i asistent u Misiji Evropske unije u BiH, kao savjetnik predsjednika Vlade za evropske integracije i saradnju sa međunarodnim organizacijama, šef Kabineta predsjednika Vlade Republike Srpske i rukovodilac Jedinice za koordinaciju i evropske integracije. Na položaj ministra za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske izabrana je 29. decembra 2010. godine. Za premijerku je izabrana 12. marta 2013. 

Razgovarala: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba: Zašto želite biti član Predsjedništva BiH?

Željka Cvijanović: Smisao bavljenja politikom je želja da dobiješ priliku da realizuješ ideje i politike za koje se zalažeš. Tako je i u mom slučaju. A moja politika je jasna, hajde da se dogovorimo kako da funkcionišemo a da jedni druge ne ugrožavamo. To podrazumijeva širok spektar entitetskih ovlaštenja baš onako kako je to i predvidio Dejtonski sporazum. Ako ne možemo da se dogovorimo oko toga u okviru tročlanog Predsjedništva onda je budućnost BiH vrlo nesigurna jer bi bilo kakva BiH osim Dejtonske ignorisala interese barem jednog od tri naroda i jednog od dva entiteta. 

Ako se prisjetimo takvi neodgovorni pokušaji nametanja volje su i doveli prvo do političke nestabilnosti, a onda i do konflikta. Trebalo bi da su svi političari savladali tu lekciju. Međutim takvi pokušaji nisu otišli u istoriju što nam dokazuju i posljednje neodgovorne izjave oko Trnopolja zatim blokada izbora direktora RAK-a, opstrukcija razvojnih projekata RS od strane dijela bošnjačke političke elite, posjeta Bakira Izetbegovića Doboju bez saglasnosti članova predsjedništva. 

I da budem potpuno otvorena - RS danas, ima rješenje i za pitanja ekonomske samoodrživosti, kao i političke stabilnosti. Kada čujete priče o potrebi samostalnosti Srpske veoma je važno da ih razumijete kao reakciju na politiku opstrukcije Republike Srpske i potrebe boljeg života njenih građana.

Radiosarajevo.baKakav je, po Vašem mišljenju značaj te funkcije?

Željka Cvijanović: Značaj Predsjedništva je definisan Ustavom koji je ovom kolektivnom tijelu dao veoma široka ovlaštenja koja su veće od ovlaštenja većine predsjednika u Evropi bez obzira na neka tumačenja i percepcije. I ja ga baš tako i doživljavam. U trenutku kada se globalna politička mapa mijenja brže nego ikada i kada te promjene mogu imati implikacije na život svih nas na ovom prostoru uloga člana Predsjednistva koje između ostalog definiše spoljnu politiku dodatno dobija na značaju. 

Ako tome dodamo i činjenicu da sva tri naroda koja ovde žive kao i međunarodna zajednica koja je stvorila ovakvu BiH pokazuju da su nezadovoljna političkim okvirom u kojem živimo, onda je jasno da upravo Predsjedništvo može biti mjesto na kome će se donositi odluke sa dalekosežnim posljedicama za život svih nas i to bez intervencionizma dijelova međunarodne zajednice čije modeli rješavanja naših problema nisu apriori u skladu sa interesima naroda koji žive u BiH. Sve to Predsjedništvo čini još važnijim. I ja sam potpuno svjesna i zakonskog i životnog značaja Predsjedništva.

Značaj funkcije člana Predsjedništva, ali i samog Predsjedništva, jeste i u tome što član dolazi iz Republike Srpske, bira se u Republici Srpskoj i predstavlja srpski narod i građane Republike Srpske. To je, ujedno, jedino tripartitno političko tijelo koje ima jednaku zastupljenost tri naroda i nije postdejtonskim modifikacijama devastirano i centralizovano. Odluke Predsjedništva ne mogu da se devastiraju kroz razne procedure i poslovnike, kao što to može da se dogodi u Predstavničkom domu i Domu naroda.

Značaj funkcije člana Predsjedništva znatno je veći nego što se od Dejtona na ovamo, percipira i praktikuje.

Radiosarajevo.ba: Koji su prioriteti Vašeg biračkog tijela?

Željka Cvijanović: Interes srpskog naroda i RS jeste jaka i stabilna Republika Srpska koja će omogućiti svim njenim građanima da žive bolje. To podrazumijeva zadržavanje nadležnosti Republike Srpske, obustavu procesa prenosa nadležnosti i devastacije institucija Srpske, ali i povratak neustavno prenesenih nadležnosti, u realnim procedurama. Zatim tu je ekonomski prosperitet Republike Srpske u okvirima stabilnih unutrašnjih prilika u BiH. Pod naletom centralizacije i u generisanju političke situacije za koju bi se optužila Republika Srpska, čime bi se stvorili uslovi za promjenu Dejtona, to se dosad nikad nije postiglo.

Na tom temelju je i interes za evropske integracije kroz mehanizam koordinacije, koja se takođe teško postiže kao i unutrašnja ekonomska i politička stabilnost. To su, dakle, prioriteti biračkog tijela Republike Srpske. Njih treba razlikovati od strateških ciljeva i dugoričnih opredjeljenja.

Radiosarajevo.baŽivimo u društvu koje je stvorilo kastu političara. Biti političar u BiH, koliko je ta funkcija precijenjena?

Željka Cvijanović: Očigledno je da postoji dio političke elite koji se politikom bave da bi sebi obezbijedio povlašteni status u društvu koji uključuje i finansijsku dobrobit. Broj političara u BiH zbog složenosti ove državne zajednice je veliki, pa broj onih koji politiku doživljavaju na ovaj način nije mali. Sa druge strane postoje političari koji se politikom bave da bi sprovodili ideje koje kandiduju, a koje treba da obezbijede benefite za cijelo društvo u kome živimo. 

Ja spadam u ove druge i smatram da ako se politikom bavite na taj način onda je riječ o odgovornoj i vrlo ozbiljnoj profesiji koja nikako nije precijenjena, ali i o profesiji koja mora naći način da se sačuva od onih koji politiku shvataju samo kao niz privilegija.