WikiLeaks dokumenti i o BiH

WiliLeaks je objavio više od 250.000 povjerljivih dokumenata, koji daju uvid o tome šta se dešava iza kulisa diplomatije SAD-a. Dokumente su objavile samo pojedine medijske kuće, a među njima su New York Times, Spiegel, Le Mond, El Pais i Guardian.

Među dokumentima su povjerljive depeše i više od četvrtine miliona dojava, koje su u Američko ministarstvo vanjskih poslova stizale posljednjih godina. Neki od dokumenata nose oznaku strogo povjerljivo, a neki su nedorečeni ili nepotpuni. Pojedini mediji stoga nisu objavili sve podatke WikiLeaksa, s obzirom da bi im mogla zaprijetiti i tužba zbog ugrožavanja sigurnosti, ali preostali dokumenti, iako su kako je već navedeno proradili hakeri na onemogućavanju pristupa stranici ove organizacije, ipak su vidljivi na wikileaks.com.

Dio dokumenata odnosi se na sisteme oružja, koje posjeduju Iran i Kina. Iz dokumenata, koje je objavio WikiLeaks proističe i da su SAD i Saudijska Arabija više puta navaljivale da se izvrši napad na iranska nuklearna postrojenja kao i da Iran raspolaže raketama, kojima se mogu napasti zemlje Zapadne Evrope.

Kaže se i da kineski Politbiro stoji iza hakerskog napada na Google. Eksperti kažu da je riječ o dokumentima, za čiju analizu će biti potrebne godine. U dokumentima koje je objavio WikiLeaks se još navodi i da je američka državna sekretarka Hilary Clinton naložila američkim zvaničnicima da špijuniraju vrh Ujedinjenih nacija. Bijela kuća je upozorila da objavljivanje povjerljive diplomatske prepiske dovodi u pitanje antiterorističke operacije i ugrožava odnose Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.

Jedan dio dokumenata koje je objavio britanski "Guardian" tiče se i Bosne i Hercegovine i podjela o pitanju zatvaranja kancelarije visokog predstavnika.

List, naime, prenosi kako se septebmra protekle godine tačnije uoči Butmirskih pregovora, pomoćnik američkog državnog sekretara Philip Gordon sastao u Parizu sa kreatorima francuske politike, među kojima se našao i savjetnika za diplomatiju u Elizejskoj palati, Jean-Davida Levittea, a razgovori su se ticali između ostalog i na nadolazeća zbivanja na Balkanu.

Jean-David Levitte je tada zaključio da za prijenos ovlasti u BiH sa Ureda visokog predstavnika na Specijalnog predstavnika EU, ostalo neispunjeno pitanje podjele državne imovine te kako taj poljednji uslov ne bi trebao blokirati napredak, jer "OHR više nije učinkovit".

Francuska je prema dokumentima koji se navode htjela vidjeti prijenos ovlasti na novi tim Evropske unije u novembru, kao i približavanje Evropi. Gordon se složio da sistem ne funkcioniše dobro, ali je istakao da će međunarodna zajednica izgubiti kredibilitet ako poduzme korake prije ispunjavanja svih potrebnih preduslova, te je dodao kako se SAD slažu da bi približavanje EU dovelo do usaglašavanja stavova u BiH.

Pomoćnik francuskog državnog sekretara za kontinentalnu Evropu, Roland Galharague, pozvao je SAD da podrže prijenos ovlasti kako bi se otvorila vrata bosanskim težnjama za većom integracijom u institucije EU i dodao kako raste percepcija o podjeli između SAD i Bošnjaka koji preferiraju zadržavanje uloge UN i EU s jedne i Srba s druge strane kojima se time onemogućava manipulacija.

Gordon je ovu percepciju okarakterisao kao netačna i dodao kako bi SAD trebale prije svega trebale vidjeti jasan napredak da bi prijenos ovlasti mogle podržati.

WikiLeaks objavio nove tajne dokumente

radiosarajevo.ba