Usred pokolja u Ukrajini događa se upečatljiva promjena: ‘Revolucija je stigla pred vrata‘

Svakim danom bojno polje u Ukrajini sve više nalikuje rovovima iz Prvog svjetskog rata. Topovski udari pljušte po statičnim linijama ratišta, vojnici žive u bijednim vlažnim kolibama, a minama posut krajolik pun je rupa od granata.

Napredak se mjeri u metrima, a ponovo zauzeta sela postaju manje značajna, brzo se zaboravljaju kako dani prolaze.

No iako bi bilo razumno Ukrajinu vidjeti kao primjer ratovanja industrijskog doba 20. stoljeća, usred pokolja događa se duboka promjena. U današnjem svijetu ratište je postalo transparentno, bojeve glave mnogo preciznije, a oružje vrlo jeftino, piše Politico.

Ovo nema značajan učinak na prvim linijama ratišta - tu se još uvijek računa masa. Prevladavaju topništvo, rakete i mitraljezi, kao i uvijek.

Ubijanje, ranjavanje ili onesposobljavanje vojnika ostaje "Mesarov račun", i još ništa nije bolje od sati topovske paljbe i bliske borbe kako bi se potkopala volja neprijatelja za borbom. To je bojno polje koje se može vidjeti vlastitim očima.

Ipak, odmah iznad sljedećeg brda od ovih linija bojišnice nalazi se kritični materijal potreban za njihovu podršku i opskrbu. Upravo je njih - najvažnije opskrbne lance i pozadinu ratišta, sa svojim topničkim položajima, zapovjednim mjestima i logističkim skladištima - uvijek bilo teško pronaći, teško napasti i skupo uništiti - sve do sada.

U prethodnim ratovima "vidjeti preko susjednog brda" bilo je gotovo nemoguće. Da bi se pronašle pozadinske formacije s bilo kojom razinom točnosti ciljanja, morali su se koristiti grubim alatima kao što su radijsko određivanje lokacije ili analiziranje nedavno snimljenih fotografija — koje bi mogle prikazati samo male dijelove bojnog polja, kao da gledate kroz slamku za sok -uz radarsko presretanje dolaznih topovskih granata.

Kombinirano u "obavještajnu procjenu svih izvora", znanje i ciljanje neprijateljskih lokacija bilo je grubo, kratkotrajno i često netačno.

Danas, međutim, brojnost bespilotnih letjelica i druge tehnologije bojnog polja pružaju zapovjednicima gotovo transparentan pogled na cijelo bojište. Informacije su postojane, sveobuhvatne, u stvarnom vremenu i precizne zahvaljujući GPS-u.

Ova transparentnost bojnog polja neprocjenjiva je za topništvo i zračne snage u napadu na ciljeve. Sve donedavno, "nepreciznost" bi bila najfiniji izraz da se opiše tisuće metaka koji su potrebni da se pokaže da se meta može uništiti.

A s obzirom na vremenske nepogode, vjetar i mnoštvo drugih čimbenika, čak i uz vizualno praćenje ciljeva i praćenje ciljeva u stvarnom vremenu te moderna računala koja izračunavaju preciznu balistiku, još uvijek su često potrebne stotine "glupih" topničkih granata ispaljenih na udaljenosti od 30 km da unište cilj. Ali precizna municija 21. stoljeća rješava ovaj problem.

Upravo je ova kombinacija gotovo savršenih informacija iz dronova i gotovo savršenih napada vođenim streljivom nova na bojnom polju. Više nam ne trebaju hiljade metaka; današnja maksima je "jedan pucanj, jedno ubistvo".

Zatim, tu je duboka promjena u cijeni. Bespilotne letjelice za promatranje na kratkim udaljenostima sada su lako dostupna roba, a čak i bespilotne letjelice vojne kvalitete s laserima za označavanje cilja napunjene preciznim streljivom koštaju samo djelić cijene HIMARS-a.

I premda su HIMARS-i i dalje važni, zahtijevaju desetke lansera vrijednih milijune dolara, mnoštvo vozila za podršku i stotine vojnika da ih ispale, poprave i opskrbe. Navođene bespilotne letjelice s preciznim streljivom, s druge strane, vrlo su jeftino oružje.

Naravno, za ukrajinske jedinice i ruski bataljon Specnaz koji se u Bahmutu bore jedan protiv drugog, ovi predmeti mogu imati mali izravan učinak, osim smanjenja potrebe za vatrenom potporom ili odgode potrebe za novom količinom municije.

Na prvim crtama bojišnice vojnici shvaćaju riječi historičara T.R. Fehrenbacha, da "možete vječno letjeti nad zemljom; bombardirati je, atomizirati i očistiti od života - ali ako je želite obraniti, zaštititi i sačuvati za normalan život, morate to učiniti na zemlji, kao što su to činile rimske legije - stavljajući svoje vojnike u blato."

Ali za lanac opskrbe bojnog polja ova promjena znači sve.

Ukrajina sada rješava staru vojnu dilemu kako pronaći i dokrajčiti neprijatelja — i to radi uz niske financijske troškove. Danas gotovo da i ne postoji sposobnost vojnih snaga da iskoriste udaljenost i geografski položaj kako bi sakrile svoje materijale i snage daleko od prve linije, a to je nešto što značajno mijenja prirodu taktičke borbe.

Međutim, važno je upamtiti da te promjene ne idu samo u korist Ukrajini – one također pomažu Rusiji. Nova tehnologija je lako nabavljiva i laka za korištenje za sve strane - kao i obrana koja djelimično ublažava njezin učinak.

Ako Ukrajina može kupovati bespilotne letjelice, može i Rusija, a može i Hamas — a to su već i radili. Videozapisi koji su ovog mjeseca stigli iz Gaze izgledaju jezivo slični onima iz Ukrajine u listopadu 2022. godine — male bespilotne letjelice ispuštaju podstreljivo za ubijanje tenkova na izraelske tenkove Merkava dovodeći pritom do smrtonosnog učinka.

Nadalje, protumjere za bespilotne letjelice također se brzo pojavljuju - bilo da se radi o "balkonskim zastorima" koje su Izraelske obrambene snage postavile na svoje tenkove kako bi spriječile eksplozive da pogode ranjive vojne ciljeve, ili o novim tehnikama kamuflaže hutista dok SAD provodi svoju višemjesečnu kampanju preciznog bombardiranja.

Ipak, za sve one koji ovaj razvoj vide kao revoluciju u pogledu ratovanja, lakoća s kojom su ga sve strane prihvatile i razvile donekle učinkovitu obranu sugerira drugačije.

Osim toga, teško je vidjeti da bespilotne letjelice, precizno oružje ili masovna proizvodnja imaju isti učinak na ratovanje kao što su, recimo, imali barut, dugi luk ili bežični radio.

Ipak, precizni obavještajni podaci, precizno streljivo i niska cijena najznačajnije su novosti u suvremenom ratovanju koje su proizašle iz rusko-ukrajinskog rata. Međutim, istinska revolucija u ratovanju — povezivanje ovih i drugih elemenata ratovanja umjetnom inteligencijom — možda je pred vratima, piše Politico.