Umrla je žena zbog koje je kažu i Kremlj drhtao: Da li je otkrila Putinovu mračnu tajnu?
Vera Putina koja je umrla u dobi od 96 godina, izašla je iz anonimnosti 1999. godine tvrdeći da je biološka majka Vladimira Putina, za kojeg je tvrdila da ga je napustila dok je bio dijete. Preminula je prije dva dana.
Kao službeni datum njene smrti upisan je 31. maj 2023. godine. Mjesto smrti, Gruzija.
U svojoj "kvazi-autobiografiji", piše britanski Telegraph, Putin je napisao da je rođen i odrastao u Sankt Peterburgu, kao jedini preživjeli sin Marije, slabo plaćene radnice, i Vladimira Putina, tvorničkog radnika i bivšeg vojnika koji je služio u Staljinovoj tajnoj policiji tokom Drugog svjetskog rata. Oba roditelja, tvrdio je, umrla su od raka krajem 90-ih.
Nenad Marković objavio fotografiju i poručio: 'Ovo je Bosna'
Ali oduvijek je bilo iznimno teško doći do nezavisno provjerenih detalja njegovog djetinjstva. Primarni izvor većine informacija je sam Putin. Kao rezultat toga, Kremlj nikada nije mogao uvjerljivo opovrgnuti tvrdnje Vere Putine.
Vera Nikolajevna Putina rođena je 6. septembra 1926. u ruskom okrugu Ochyorsk. Tvrdila je da se tokom studija poljoprivredne mehanizacije na sveučilištu zaljubila u mehaničara Platona Privalova s kojim je zatrudnjela, da bi potom otkrila da je njezin ljubavnik već oženjen i da namjerava ukrasti dijete jer njegova žena nije mogla zatrudnjeti.
Tvrdila je da je njezin sin pod nadimkom "Vova" rođen 7. oktobra 1950. – tačno dvije godine prije službenog datuma rođenja Vladimira Putina – i da ga je odgojila u siromašnom gruzijskom selu Meteki, sat vremena vožnje od glavnog grada Tbilisija.
Niko ne ponižava Putina kao ovaj čovjek. Pogledajte kakve su to poruke...
Lokalni zapisi pokazuju da je Vladimir Putin bio upisan u obližnju školu između 1959. i 1960., a 2008. bivša učiteljica Šura Gabinašvili tvrdila je u intervjuu za The Daily Telegraph da mu je davala satove ruskog jezika. "Volio je ruske basne i ruski mu je bio omiljeni predmet", rekla je. "Volio je i pecanje i hrvanje".
Kad se Vera udala za Georgija Osepahvilija, gruzijskog vojnika, s kojim je imala još djece, on je inzistirao da napusti svoje prvorođenče, pa ga je s devet godina poslala kod svojih roditelja u Rusiju. Međutim, godinu dana kasnije dječaka je djed odveo u sirotište.
Vera je kasnije pretpostavila da su Putinovi "roditelji" iz Sankt Peterburga, koji su oboje bili u svojim 40-ima kada se Putin rodio, a čija su dva starija sina umrla u djetinjstvu, posvojili njenog sina.
Vladimir Putin ponovo prijeti osvetom: Moskva najavila najoštrije mjere
Nadalje, Vera je nekako otkrila da joj se sin pridružio KGB-u, ali je mislila da ga više nikada neće vidjeti. Ali 1999., gledajući vijesti o novoimenovanom ruskom predsjedniku na svojoj novoj televiziji, odmah je prepoznala Vladimira Putina kao svog sina jer je "hodao kao patka".
Tvrdnje da je Kremlj pokušavao zataškati njezinu priču dobile su na snazi zbog činjenice da su dvojica novinara koji su je planirali intervjuirati umrli pod misterioznim okolnostima. Prvi, Rus Artjem Borovik, istaknuti kritičar Kremlja koji je u to vrijeme radio na dokumentarcu o Putinovu djetinjstvu, poginuo je u avionskoj nesreći u međunarodnoj zračnoj luci Sheremetyevo 9. ožujka 2000. Drugi, talijanski novinar Antonio Russo, ubijen je kasnije iste godine dok je izvještavao o Drugom čečenskom ratu.
Rusko-američki historičar Juri Feltšinski, koautor knjige "Korporacija: Rusija i KGB u eri Vladimira Putina", sugerirao je da bi priča Vere Putinove mogla objasniti zašto je ruski predsjednik bio toliko odan KGB-u i njegovom nasljedniku, FSB-u:
"Lišen roditeljske topline u djetinjstvu, Putin se obratio KGB-u prije svega kako bi pronašao novu porodicu i obračunao se sa svijetom koji ga je povrijedio".
Vera se ponudila napraviti DNK test kako bi dokazala svoju priču, ali kada je 2008. govorila za The Daily Telegraph, Rusija je upravo pokrenula veliku invaziju na Gruziju u sporu oko otcijepljene države Južne Osetije. "Nekada sam bila ponosna što imam sina koji je postao predsjednik Rusije", rekla je, "sada se sramim rata", prenosi Jutarnji.hr.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.