Šta je dovelo do naglog zaokreta odnosa između SAD-a i Sjeverne Koreje

Svjetski mediji sastanak u Singapuru ocijenili su kao historijski. Teme sastanka, bar ono što se moglo čuti su bile: Denuklearizacija Korejskog poluotoka, kraj Korejskog rata, normalizacija odnosa i ljudska prava.

Potpisana je zajednička deklaracija koja podrazumjeva četiri tačke: Uspostavljanje novih odnosa između dvije zemlje, zajedničkim naporima na izgradnji dugotrajnog i stabilnog mira na Korejskom poluotoku, potpuna denuklearizacija Sjeverne Koreje i povratak ratnih zarobljenika i onih koji su nestali u borbama.

"Imali smo zaista fantastičan sastanak. Mnogo smo napredovali. Vrlo pozitivno i bolje nego što bi iko mogao zamisliti. Zaista dobro. Vrh. Sjajan odnos", rekao je Trump.

Činjenica je da se mnogo napredovalo, jer je tokom cijele 2017. godine dominirala vatrena retorika, a napetosti zbog sjevernokorejskog nuklearnog programa konstantno su rasle.

Početkom 2018. godine, predsjednik SAD-a putem svog Twitter naloga prijetio je nuklearnim ratom: “Može li ga neko njegov, iz njegove gladne zemlje, informisati da i ja imam dugme za nuklearne bombe, koje je mnogo veće i moćnije, te koje radi”.

North Korean Leader Kim Jong Un just stated that the “Nuclear Button is on his desk at all times.” Will someone from his depleted and food starved regime please inform him that I too have a Nuclear Button, but it is a much bigger & more powerful one than his, and my Button works!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) January 3, 2018

Također, Trump je Kim Jong-una nazvao “Čovjek raketa “ (Roket man) nakon serije ispaljivanja projektila koji su letili preko Japana u Tihi okean.

The Chinese Envoy, who just returned from North Korea, seems to have had no impact on Little Rocket Man. Hard to believe his people, and the military, put up with living in such horrible conditions. Russia and China condemned the launch.

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) November 30, 2017

Tenzije između dvije zemlje značajno su se povećale tokom ljeta i jeseni 2017. godine, dok je Rex Tillerson bio ministar vanjskih poslova Amerike. Tillerson se zauzimao za tvrd stav prema Sjevernoj Koreji i nepopustljivost.

Ipak, novogodišnji govor Kim Jong-una iznenadio je cijeli svijet. On je tada potvrdio da će Sjeverna Koreja učestvovati na Zimskim olimpijskim igrama u Pyeongchangu u Južnoj Koreji.

Od tada je postepeno počela popuštati huškačka retorika i prijetnje ratom.

Tillersona je kasnije smijenio Trump u seriji otpuštanja osoblja u Bijeloj kući. Na njegovo mjesto došao je Mike Pompeo, do tada direktor CIA-e. Pompeo je tajno otišao u Pyongyang i sastao se sa Kimom kako bi se sve pripremilo za historijski susret Kim Jong-una sa Donaldom Trumpom.

Krajem aprila, Kim Jong-un stigao je nakratko i u Južnu Koreju, što je također bio historijski trenutak, jer nikada prije lider Sjeverne Koreje nije posjetio Južnu Koreju.

Kako je za Radiosarajevo.ba ocijenio politički analitičar Srećko Latal, politika SAD, pod predsjednikom Donaldom Trumpom u zadnje vrijeme dešava se bez nekih velikih najava i jasnih analiza koje su nekada prethodile ovakvim bitnim dešavanjima.

“Teško je zbog toga procijeniti i konkretno analizirati šta se desilo. Na sceni vidimo jednu Twitter politiku, koja jedan dan ide u jednom smjeru već sutra ide u nekom sasvim drugom tako da ono što se za sada može reći da je svakako svaki sastanak lidera nakon dugogodišnje ili višedecenijske blokade i tenzija dobrodošao”, rekao je naš sagovornik.

Latal je ocijenio da je potpisana deklaracija je korak ka uspostavljanju komunikacija između dvije zemlje, ali ništa više od toga.

Upitan da prokomentira da li je smjena Tillersona, koji je imao tvrd stav prema Sjevernoj Koreji i dovođenje Pompea eventualno utjecala na promjenu vanjske politike SAD-a, Latal je kazao da je teško uočiti jasne trendove, jer to nije bila jedina bitna promjena u osoblju Bijele kuće.

“Defakto, gotovo od početka njegovog mandata, vidmo da se mnogo ljudi izmijenilo na ključnim pozicijama. SAD sa dolaskom Trumpa izgubila je neku svoju predvidivost i neke standardne karakteristike, koje su krasile tadašnju američku bilo vanjsku ili unutrašnju politiku”, rekao je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, sastanak u Singapuru, treba se posmatrati u kontekstu jedne ozbiljne krize koja se desila par dana ranije, odnosno skandalu na sastanku G7 u Kanadi.

“Desio se jedan veliki korak u samoizolaciji Trumpa i SAD-a u odnosu na sve ostale ključne svjetske igrače. Zanimljivo je da odmah nakon toga je uslijedio odlazak Trumpa u Singapur, tako da mislim da ta dešavanja i taj sastanak također treba posmatrati i u kontekstu pokušaja Donaldfa Trumpa da na neki način izbalansira i spasi situaciju nakon ovih ozbiljnih političkih sukoba, sa više manje svim ostalim ključnim globalnim igračima”, smatra Latal.

Nije Sjeverna Koreja i njen nuklearni program jedini izvor tenzija na Dalekom istoku. Već duži niz godina postoje tenzije na relaciji Peking - Washington kada je u pitanju Južno Kinesko more, pitanje Tajvana, kojeg Kina smatra svojom teritorijom i nedavnog uvođenja carina na kineski čelik.

Latal je kazao da zabiranjava najava globalnog trgovinskog rata.

“Trumpovi potezi, baš kao i kod nekih naših političara, nisu najjasniji. Da li će se zaista desiti ili su samo prijetnje ili testiranje situacije, ostaje da se vidi. Trump tu pokušava sebe sve više postaviti kao ključnog igrača na globalnoj sceni. Rekao bih da je cijena koju plaća on lično i Amerika pa i čitav svijet poprilično visoka”, zaključio je Latal.