Scholz razljutio Ukrajince, otkriveni detalji razgovora s Putinom: Otvorio Panorinu kutiju

Njemački kancelar Olaf Scholz razljutio je Ukrajince kad je nakon skoro dvije godine u petak telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Time otvara Pandorinu kutiju jer Putina izvlači iz izolacije, kritizirao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Razgovor je bio koordiniran sa zapadnim saveznicima, piše njemački Der Spiegel. Očekivao se nakon američkih izbora, a prije summita G20 koji u ponedjeljak, 18. novembra, počinje u Brazilu. Razgovor je trajao 60 minuta. Kako je priopćeno iz ureda kancelara, Scholz je u razgovoru još jednom jasno i oštro osudio ruski agresorski rat, posebno ruske zračne napade na civilnu infrastrukturu.

Činjenica da Rusija sada koristi sjevernokorejske vojnike u ratu protiv Ukrajine predstavlja "ozbiljnu eskalaciju i širenje sukoba". Uvjeravao je Putina da će Zapad i dalje slati pomoć Ukrajini te da će Njemačka nastaviti podupirati predsjednika Zelenskog "koliko god bude potrebno".

Kritički pogled

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, kancelar je nekoliko puta nazivao Putina prije nego što je zaključio da su daljnji pozivi bespredmetni. No prije nekoliko sedmica najavio je da će uskoro ponovo razgovarati s Putinom.

U petak, 15. novembra, poslijepodne Scholz je objavio: "Rusija mora pokazati spremnost za pregovore s Ukrajinom - s ciljem pravednog i trajnog mira." Ni Scholz ni njegovi saradnici nisu očekivali nekakav iskorak, ustupke, pa čak ni konkretnu ponudu za mirovne pregovore, navodi Der Spiegel. Scholz je Putinu želio predstaviti u u kojoj mjeri međunarodna javnost kritički gleda na Rusiju i njeno djelovanje u Ukrajini jer je kancelar očito uvjeren da Putin od suradnika ne dobiva pravu sliku.

Također je htio poslati poruku da se Putin ne bi trebao nadati da će moći ispregovarati mirovni sporazum s budućim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na štetu Ukrajine, navodi Der Spiegel.

Velika zabrinutost

Trump je u kampanji najavio da će rat u Ukrajini okončati u roku od 24 sata. Prema onome što je dosad poznato o njegovim planovima, brzi dogovor trebao bi zamrznuti borbe duž trenutačne linije fronta. Zauzvrat bi Rusija trebala dobiti jamstva da Ukrajina neće postati članica NATO-a. Prema američkim medijima, Ukrajina će biti pritisnuta na takav dogovor tako što joj Amerikanci više neće slati oružje.

Trumpovi planovi izazivaju veliku zabrinutost u Berlinu i drugim europskim prijestolnicama, piše utjecajni njemački sedmičnik. Iz europske perspektive takav bi pakt bio iznimno opasan. Rusija bi prekid vatre iskoristila da se dodatno naoruža, a nakon nekoliko godina Putin bi mogao ponovo napasti Ukrajinu - ili čak neke manje članice NATO-a.

Scholz je, pak, u razgovoru s Putinom naglasio da bi Berlinu bilo prihvatljivo samo ono rješenje koje je pravedno i osigurava trajni mir. To je moguće samo ako Rusija povuče svoje snage iz Ukrajine. Njemački kancelar je htio Putinu jasno dati do znanja da o budućnosti Ukrajine neće odlučivati ​​sam Trump te da i Europa mora biti uključena u potencijalne mirovne pregovore, javlja Jutarnji list.