Putinova kasa je prazna: 'Zadnjih dana počele su se događati čudne stvari, prijeti kolaps ekonomije'

Moskva troši svoju ušteđevinu za crne dane kako bi pokrila svoj fiskalni deficit izazvan ratom u Ukrajini, a istovremeno pokušava očuvati socijalnu stabilnost. Ali, Rusija ne može još dugo trošiti ovako kako sada troši, navodi u svojoj analizi Foreign Policy, navodeći da se u Rusiji ovih dana događaju čudne stvari.

Naime, početkom oktobra zemlja je potpisala ugovor o prodaji slanutka Pakistanu u zamjenu za mandarine. Nekoliko sedmica kasnije, ruska vlada savjetovala je međunarodnim sudionicima koji su putovali u jugozapadni grad Kazanj na summit zemalja BRICS-a da ponesu gotovinu u američkim dolarima ili eurima, budući da su velike kartičarske kuće poput Vise i Mastercarda obustavile rad na ruskom tlu od početka invazije na Ukrajinu krajem februara 2022.

Tokom summita, jedan je kineski dužnosnik spomenuo da Rusija ima "ozbiljne poteškoće" s plaćanjem članarine Šangajskoj organizaciji za suradnju, a za to je okrivio zapadne sankcije. Kao da to nije bilo dovoljno, komentar je došao istog dana kada je Kremlj morao otkazati aukcije obveznica za izdavanje gotovo 600 milijardi ruskih rubalja (oko 6 milijardi dolara) državnog duga zbog nedostatka kupaca.

(Pre)skupo očuvanje socijalne stabilnosti

Za razumijevanje ekonomskih problema Rusije, pogled na inflaciju dobra je polazna tačka. Službene statistike su sumnjive, ali čak i bez uvida u njih, lako je vidjeti da je rast cijena velik problem u Rusiji. U prvom redu, rubalj je izgubio jednu trećinu svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar od početka 2022. godine, napuhavši cijenu uvoza i time potaknuvši inflaciju.

Kao drugo, ruske kompanije imaju problema sa zapošljavanjem zbog kombiniranog utjecaja na naglo smanjenje populacije - tu je visok broj umrlih od covida-19 tijekom pandemije, a u ratu u Ukrajini ubijeno je ili teško ranjeno 2 posto ruskih muškaraca u dobi između 20 i 50 godina, pri čemu je došlo i do egzodusa visokokvalificiranih radnika iz zemlje. Kako bi privukle radnike, ruske kompanije podižu plaće, time ponovno potičući inflaciju. A kao treće, Kremlj istovremeno vjeruje da može kupiti društvenu stabilnost obasipanjem ljudi velikodušnim dotacijama, što je još jedan inflatorni faktor.

Šira fiskalna slika Rusije izgleda posebno grozno. Na strani troškova, rat je skup, a potrošnja za obranu nastavlja rasti do rekordnih visina - vojni troškovi činit će 40 posto ruske javne potrošnje tokom 2025. godine sa skokom na nevjerojatnih 142 milijarde dolara. (Nacionalna sigurnost i "klasificirani" troškovi progutat će još 30 posto ruskog federalnog saveznog proračuna).

Ne računajući dividende, ruski državni plinski div (doduše sada posrnuli zbog europskog 'skidanj'‘ s ovisnosti o ruskom plinu kao posljedice invazije na Ukrajinu, op.a.) Gazprom osiguravao je oko 10 posto fiskalnih prihoda Kremlja. S tim je sada gotovo - nakon što je izgubio pristup europskom tržištu, Gazprom je prošle godine zabilježio gubitak od 6,8 ​​milijardi dolara, zbog čega kompanija nije mogla ubaciti novac u državnu blagajnu (Gazprom je uplatio čak 40 milijardi dolara ruskom Ministarstvu financija 2022. godine.).

Stvari bi uskoro mogle postati još gore. Za nekoliko sedmica istječe ugovor kojim se dopušta tranzit ruskog plina u Europu preko Ukrajine, čime će se preostali izvoz ruskog plina u Europsku uniju smanjiti za polovicu, a ukupna prodaja ruskog plina za jednu trećinu, uz očekivani godišnji gubitak od 6,5 milijardi dolara Gazproma.

Trenutni planovi uključuju nametanje viših poreza bogatim kućanstvima - za prikupljanje tek 1,5 milijardi dolara godišnje, što je manje od 3 posto ukupnih prihoda od poreza na dohodak - te podizanje carina na kineska električna vozila. 

'Plan B' Moskve bio je iskoristiti domaća tržišta obveznica, ali ni na ovom planu stvari ne idu dobro - unatoč tome što je ovaj mjesec morao otkazati aukcije zbog nedostatka kupaca, Kremlj je planirao izdati 25 milijardi dolara u domaćim obveznicama do kraja godine. Za sad od toga nema ništa.

‘Plan C‘ - trošenje ušteđevine

Budući da izdavanje duga nije opcija, Rusija je prisiljena okrenuti se 'planu C' - iskoristiti svoju ušteđevinu. Na papiru takva strategija može funkcionirati neko vrijeme zahvaljujući golemim udjelima koje je Moskva akumulirala u svom Fondu nacionalnog bogatstva (NWF) tokom 2010-ih. No, ta sredstva sada presušuju - likvidni dio fonda smanjio se za više od polovice od početka rata u Ukrajini, na samo 54 milijarde dolara u septembru.

Prošle je godine ruska vlada prestala štedjeti novac u svom NWF-u, a sada pribjegava prodaji dijela svojih NWF rezervi, koje drži u zlatu - zlatne rezerve fonda smanjile su se za oko polovicu (za oko 262 tone zlata) od početka 2022. 

Rusija iscrpljuje svoje zalihe, a to ne može trajati vječno, piše Jutarnji. Čak i pod pretpostavkom visokih svjetskih cijena nafte, proračun Kremlja za 2024. uključuje daljnji pad od 13 milijardi dolara u fondovima NWF-a ove godine, ili oko četvrtinu tekućih rezervi fonda. Gledajući unaprijed, tekuće rezerve NWF-a pokrivaju tek oko godinu i pol proračunskog deficita.