Pola stoljeća dekolonizacije

U Alžiru je u ponedjeljak počela velika međunarodna konferencija posvećena proslavi 50. godišnjice usvajanja Rezolucije 1514 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o dekolonizaciji, odnosno Deklaracije o davanju nezavisnosti zemljama i narodima pod kolonijalnom vlašću.

Tokom dvodnevne konferencije s oko 500 sudionika iz svijeta bit će razmotren doprinos Rezolucije 1514 u emancipaciji naroda, kao i njeno ostvarivanje kroz medije i film, javljaju novinske agencije.

Na otvaranju konferencije, pored predstavnika medija i civilnog društva, govorio je glavni sekretar Arapske lige (AL) bivši egipatski šef diplomatije Amr Moussa, predsjednik Komisije Afričke unije (AU) Jean Ping, diplomat iz Gabona, predstavnik glavnog sekretara UN-a Taye-Brook Zerihoun.

Govorila su i trojica ranijih šefova Južne Afrike, Zambije i Nigerije Thabo Mbeki, Kenneth Kaunda i Olusegun Obasanjo, kao i dužnosnik zemlje domaćina.

Budući da je u sastavljanju, izglasavanju i provedbi dokumenta aktivno sudjelovala bivša Jugoslavija, organizatori konferencije su na skup pozvali najveću zemlju nasljednicu bivše federacije - Srbiju, koju će predstavljati novinska agencija Tanjug.

Počasni gost konferencije bit će fotograf, kamerman i novinar beogradskih "Filmskih novosti", sada 85-godišnji Stevan Labudović, čiji su snimci i fotografije o alžirskom pokretu otpora obišli, i uz pomoć Tanjuga, svijet i pokazali veličinu žrtvi tog naroda za stjecanje neovisnosti.

Borba naroda Alžira, u kojoj je on imao 1,5 miliona žrtava, bila je važan rat u procesu dekolonizacije u svijetu koji je ondašnja Jugoslavija odlučno podržala.

Nakon svečanog otvaranja, konferencija će raditi u okviru dviju "radionica" čiji će moderatori biti Salim Ahmed Salim, bivši ministar vanjskih poslova Tanzanije, generalni tajnik OAJ-a i član Grupe mudrih AU-a, kao i Juan Pablo Cardenas, čilenaski novinar, istaknuti protivnik diktatorskog režima generala Augusta Pinocheta tokom 1970-ih i 1980-ih godina.

Kada su 1945. osnovane UN, gotovo trećina stanovnika u svijetu - 750 miliona ljudi - živjela je na teritorijima koje nisu bile slobodne, kojima su upravljale kolonijalne sile. Danas manje od dva miliona ljudi živi na takvim teritorijima.

Od nastanka UN-a više od 80 bivših kolonija steklo je neovisnost. Među teritorijima koji i dalje nemaju svoju upravu su, prema nomenklaturi UN-a, Zapadna Sahara, pretežno otočne zemlje na Pacifiku, kao i Gibraltar, prekomorska teritorija Velike Britanije, koju Španija želi vratiti pod svoju upravu, jer joj je oduzeta nakon poraza u anglo-nizozemskom ratu 1704.

Pred Općom skupštinom UN-a sada je zahtjev da bude usvojena Treća dekada za iskorjenjivanje kolonijalizma, a 14. decembar proglašen svjetskim danom sjećanja na povijesnu Rezoluciju 1514.

Na kraju međunarodnog skupa, u utorak, bit će usvojena Alžirska deklaracija.

hina/radiosarajevo.ba