Njemačke luke čekaju ogromne promjene: Traži se više novca za održavanje

Njemačke luke su dio 'kritične infrastrukture', zbog čega moraju biti posebno zaštićene u stvarnom i virtualnom svijetu. Zato njemačka vlada razvija novu lučku strategiju. Direktori luka su (uglavnom) zadovoljni.

Najpoznatiji primjer: Hamburg. Luka ovog grada, najveća u Njemačkoj, bila je živahan dio grada, 'vrata u svijet'. Svako ju je mogao posjetiti, promatrati radnike, diviti se brodovima i sanjati o dalekim obalama. To se iz temelja promijenilo. Čitava lučka područja sada su ograđena, a posjetitelji stoje ispred ograda ili zatvorenih vrata.

Najkasnije od septembar 2001. godine, kada su teroristički napadi u SAD-u odnijeli hiljade života i šokirali cijeli zapadni svijet, luke se smatraju sigurnosno važnim mjestima preko kojih teroristi mogu upasti u zaštićeni državni prostor. Pretovar droge, ilegalni uvoz i izvoz oružja, pa čak i ljudi više nisu izazov samo za carinike, nego i za cijeli sigurnosni aparat jedne države.

Međunarodni odgovor na to bilo je uvođenje ISPS kodeksa (International Ship and Port Facility Security Code), koji je dogovoren 2002. godine pod vodstvom Međunarodne pomorske organizacije (IMO), a u Europi je stupio na snagu 2004. godine.

U Njemačkoj je savezna vlada 20. marta 2024. godine pokrenula proces donošenja 'Nacionalne lučke strategije' kako bi zamijenila koncept nacionalne luke koji vrijedi do 2025. Prema ministru prometa Volkeru Wissingu (Liberalno-demokratska stranka FDP), sastavljena je lista s gotovo 140 konkretnih mjera koje nude rješenja za najhitnije izazove luka.

Presudno za međunarodnu konkurentnost

Prema informacijama s internetske stranice nadležnog ministarstva za digitalni promet i promet, luke su 'održiva središta energetske tranzicije' i važna mjesta za 'obuku i zapošljavanje' o kojima ovisi više od pet miliona radnih mjesta.

Njihova konkurentnost mora biti zajamčena, njihove 'digitalne, automatizirane i inovativne' mogućnosti ojačane. Luke, kako se nadalje navodi, moraju biti opremljene 'transportnom i komunikacijskom infrastrukturom koja se temelji na potrebama'. Shodno tome, pet radnih skupina trebalo bi 'izraditi smjernice i opskrbiti ih konkretnim mjerama'.

Alice Kehl, voditeljica komunikacija u Duisportu, operateru riječne luke u Duisburgu, pozdravlja 'činjenicu da je savezna vlada izradila nacionalnu lučku strategiju'. Gore navedena područja djelovanja 'u svojoj suštini zadovoljavaju trenutne izazove'. "Što se tiče konkurentnosti, ne samo Njemačke kao lučke lokacije, neprestano sami sebe kočimo i sprječavamo rast pretjeranim birokratskim preprekama", navodi se u priopćenju luke na Rajni.

Središnja udruga njemačkih lučkih kompanija (ZDS), također izričito pozdravlja vladinu inicijativu. Njegov izvršni direktor, Daniel Hosseus, rekao je za DW: "Dijelimo ocjene sadržane u inicijativi koje se odnose na važnosti luka. Smatramo da su planirane mjere vrlo razumne; mnoge od njih odgovaraju prijedlozima koje smo mi sami dali".

Važnost riječnih luka

Alice Kehl za DW kaže kako je zadovoljna što se prepoznaje i važnost riječnih luka. Strategija sadrži 'mnoge zahtjeve koje već godinama postavljaju uprave njemačkih morskih i riječnih luka'. To također uključuje 'posebnu važnost riječnih luka za opskrbu industrije'.

Luka Duisburg smatra se najvećom riječnom lukom u Europi. Njen značaj za Ruhrsko područje i industriju čelika koja se ovdje nalazi već stoljećima te za kemijska postrojenja uzduž Rajne, kao što su firme Bayer i BASF, je ogroman.

Grad je također smješten na zapadnom kraju kineskog Novog puta svile, mreže cestovnih i željezničkih ruta koje povezuju zapadnu Europu s unutarnjom Azijom i Kinom. Luka predstavlja tačku prijelaza s kopnenog prometa na njemačke vodene putove i preko Rajne u Sjeverno more.

Važni sigurnosni aspekti

Osobito s pogledom na važnost Kine za njemačka privreda, faktor 'sigurnosti' središnja je tačka nacionalne lučke strategije. No, upravo po tom pitanju su lučki operateri osjetno suzdržani kada su komentari u pitanju. "Zaštita kritične infrastrukture utiče na različite opasne situacije, od vojnih napada preko kriminalnih i terorističkih aktivnosti do prirodnih katastrofa", kaže Daniel Hosseus.

No, istovremeno ukazuje na to da i same luke mnogo toga, 'iz vlastitog interesa', čine po tom planu. No, ne želi biti konkretan i upozorava: "U svakom slučaju, treba izbjegavati stvaranje lažne sigurnosti time što ćemo uvesti još više pravila i birokracije."

Sličnog je mišljenja i Alice Kehl iz Duisporta: "Bez obzira na zakonske zahtjeve, stalno radimo na poboljšanju i prilagodbi naših sigurnosnih mjera opreza. To se postiže, na primjer, angažiranjem zaštitnog lučkog osoblja. Ali naravno da se mnoge mjere provode u pozadini. Povećanje sigurnosnih standarda svakako je potrebno, 'ali uvijek se mora voditi računa da su oni izvedivi i ekonomski isplativi za firme", kaže Kehl.

Ko će to finansirati?

I prije nego što je lučka strategija uopće bila napisana, lučkim stratezima iz ZDS-a je već jasno šta nedostaje: novac. Daniel Hosseus navodi jedan primjer: "Savezna vlada trenutno troši samo 38 miliona na održavanje i proširenje luka - samo 38 miliona!". Stoga nedvosmisleno poziva vladu u Berlinu da se pojačano financijski uključi u ovaj proces.

Na to se žali i Alice Kehl i primjećuje kako iza ovih namjera i strategije nažalost ne stoji i 'financijski obvezujuće sudjelovanje savezne vlade'. To također zahtijeva "jasne i obvezujuće propise. Smanjenje birokratskih prepreka znači planiranje sigurnosti i time jačanje Njemačke kao lokacije, a to je cilj Nacionalne lučke strategije", zaključuje, prenosi DW.