Nastavljena konferencija u Kopenhagenu

Razgovori na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama nastavljeni su u ponedjeljak navečer poslije protesta zemalja u razvoju, što je dovelo do privremenog prekida samita.

Razgovori su ograničeni na neformalne konsultacije o proceduralnim pitanjima, posebno u vezi s Protokolom iz Kyota, na zahtjev zemalja u razvoju.

Grupa 77 i Kina, koji nastupaju u ime zemalja u razvoju, kažu da Danska, kao domaćin konferencije, krši demokratski proces i potiskuje razgovore o Protokolu iz Kyota u drugi plan, prenosi BBC.

Neki delegati izjavili su da mora da se pregovara još mnogo prije zaključenja samita. Blok G77 i Kine, koji čini 130 zemalja, suspendovali su svoju saradnju na samitu, optužujući organizatore za pokušaj formulisanja sporazuma iza zatvorenih vrata.

EU i razvijene države promovišu ideju usvajanja potpuno novog sporazuma, koji bi trebalo da zamijeni Protokol iz Kyota. Zemlje u razvoju strahuju da će izgubiti mnoge povlastice koje su dobile njegovim potpisivanjem 1997. godine.

One naglašavaju da je Protokol jedini međunarodno obavezujući instrument koji je uticao na smanjenje karbonskih emisija i da sadrži funkcionalne mehanizme za dotok investicija i projekata čiste energije u siromašne zemlje.

Ban Ki-Moon: Zemlje u razvoju i bogate zemlje moraju naći kompromis

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon pozvao je u ponedjeljak svjetske čelnike da "pronađu kompromis" u borbi protiv klimatskog zagrijavanja, dok avet neuspjeha lebdi nad konferencijom o klimi u Kopenhagenu.

"Vrijeme nam ističe. Nije momenat za gestikuliranje ili dijeljenje kritika, svaka zemlja mora dati svoj doprinos u postizanju sporazuma u Kopenhagenu", rekao je on na konferenciji za štampu u New Yorku, javio je AFP.

On je pozvao svjetske čelnike da preuzmu odgovornost i učine ono što treba, te pozvao "pregovarače da udvostruče svoje napore da se pronađe kompromis".

"Ako dozvolimo čelnicima da nađu rješenje u zadnji čas, rizikujemo da dobijemo pouzdan sporazum, ili da uopće ne dođemo do sporazuma, što bi bio neuspjeh s potencionalno katastrofalnim posljedicama", upozorio je šef UN-a, čiji je prioritet u svojim akcijama borba protiv zagrijavanja.

Priznavši da su pregovori "teški i kompleksni" on je izrazio nadu da vjeruje u kompromis.

On je kazao da je posljednjih sedmica uočen "novi politički elan bez presedana", te je govorio o "vidljivim pomacima" na ključnim pitanjima, kao što su tehnološka saradnja i finansiranje, navodeći posebno "značajan sporazum o hitnom finansiranju za ublažavanje klimatskih posljedica i njegovo usvajanje".

"Potrebno nam je više transparentnosti na finansijskom paketu srednjeročne i dugoročne pomoći. Bitno je da napustimo Kopenhagen s jasnom idejom o načinu kako da se suprodstavimo finansijskim izazovima do 2020.", rekao je Ban, koji treba da otputuje u Kopenhagen, gdje će prisustvovati konferenciji o klimatskim promjenama.

"Odlazeći za Kopenhagen, vjerujem da nam je pravedan sporazum na dohvat ruke, koji bi prihvatile sve zemlje, velike ili male, bogate ili siromašne", dodao je on.

Al Gore: Arktički sniježni pokrivač nestat će za pet do sedam godina

Borac protiv klimatskih promjena Al Gore rekao je na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu kako novi podaci pokazuju da bi ledeni pokrov na Arktiku mogao nestati u roku pet do sedam godina.

Bivši američki potpredsjednik pridružio se ministrima vanjskih poslova Norveške i Danske u predstavljanju najnovijih izvještaja o topljenju leda na Arktiku. Posljednjih nekoliko ljeta led u Arktičkom moru dramatično se stanjio, što naučnici objašnjavaju učinkom globalnog zagrijavanja koje dvostruko brže podiže temperature na sjevernom polu nego na drugim dijelovima Zemlje.

Gore je istaknuo kako je razgovarao sa stručnjacima koji su rekli kako „posljednji podaci sa 75 postotnom vjerojatnošću govore da bi se cijeli ledeni pokrov mogao otopiti u idućih pet do sedam godina“, javila je Hina.

Vezano:
Gubimo bitku s klimatskim promjenama (VIDEO)