Krvava prošlost: Kako su zločinci iz BiH razotkriveni u Sjevernoj Americi

Već u samoj predsjedničkoj kampanji 2016. godine, sadašnji američki predsjednik Donald Trump najavio je oštre mjere protiv imigranata i obećao je protjerivanje brojnih imigranata koji ilegalno žive u SAD-u.

Nakon pobjede na izborima u SAD-u, Trump je praktično nastavio politiku koju je Obamina administracija, doduše u tajnosti, radila. SAD-u su nastavile provjeravati svakog pojedinačnog useljenika, način na koji je dobio zeleni karton ili državljanstvo SAD-a.

Upravo ovakva Trumpova politika dovela je do toga da je otkrivena masa srpskih i hrvatskih ratnih zločinaca, koji se kriju u SAD-u, a oni su lagali o svojoj ratnoj prošlosti američkim vlastima u momentu kada su aplicirali za useljenje.

Slučaj Trišić

Nedavni slučaj kada su američke vlasti osudile ratnog zločinca Milana Trišića na 18 mjeseci zatvora jer je lagao vlastima o ratnoj prošlosti, samo je posljednji u nizu slučajeva koji se dešavaju u sjevernoj Americi.

Trišić je priznao Amerikancima da je od aprila 1992 godine bio pripadnik zloglasne Bratunačke brigade Vojske RS, koja je činila svirepe zločine u Podrinju i koja je učestvovala u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine.

Trišić je prethodno slagao da je početkom rata pobjegao u Srbiju da se skloni od ratnih zbivanja, te je iz Srbije stigao u SAD, želeći se trajno nastaniti u toj zemlji.

Naknadnim provjerama, Amerikanci su otkrili da je Trišić bio umiješan u zločine, da je svo vrijeme bio u Bratuncu, te da je prikrivao svoju zločinačku prošlost.

Hapšenje Asentića

U januaru 2018. godine, američke vlasti deportovale su bivšeg oficira Vojske RS Jovu Asentića nazad u Bosnu i Hercegovinu. Odluku o deportaciji donijele su u januaru 2016. godine, jer je Asentić lagao američke imigracione vlasti o njegovoj ulozi tokom agresije na BiH. Nakon što su mu predočeni dokazi priznao je da je bio pripadnik Zvorničke brigade između 1992. i 1996. godine.

Dokazano je da je učestvovao u genocidu u Srebrenici, jer je u julu 1995. kao visoki oficir bio zadužen za blokiranje jednog od izlaza iz Srebrenice, kada su srpske snage ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i djece.

Sudija za imigraciju okarakterizirao je Asentićeve lažne izjave kao "iznimno ozbiljne", s obzirom na to da je lagao iz straha od zabrane dolaska u SAD.

Dragić i Kneginjić

U decembru 2017. godine, vlasti u SAD-u su optužile Olivera Dragića (42) za imigracionu prevaru, jer u pristupnim papirima za boravak u toj zemlji lagao o ratnoj prošlosti.

Tužioci kažu da je Dragić, iz Barbertona u državio Ohio, dao lažne izjave o svojoj ulozi u etničkom čišćenju i genocidu u Bosni i Hercegovini pri prijavljivanju statusa izbjeglice u SAD-u.

Federalni sudija oduzeo je američko državljanstvo Aleksandru Kneginjiću osumnjičenom da je u toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu poičinio ratni zločin u Prijedoru.

Aleksandar Kneginjić (57) tereti se da je ubio bošnjački bračni par u noći između 30. i 31. marta 1994. godine.

Kneginjić je nakon počinjenog ratnog zločina prvo pobjegao u Holandiju da bi odatle 2001. godine pobjegao u SAD. Po dolasku u SAD, Kneginjić je lagao o svojoj ratnoj prošlosti, što su Amerikanci naknadno utvrdili da bi ga osudili na jednu godinu zatvora.

Kneginjić je uhapšen krajem 2016. godine nedaleko od mjesta Kalamazu, u američkoj saveznoj državi Michigen. On nije samo lagao o svom životu, bračnom statusu, porodičnim odnosima ili nivou obrazovanja.

Kneginjić je lagao o vojnom učešću u Bosni i u etničkom čišćenju. Slagao je o ubistvu zasnovanom na nacionalnoj mržnji, jer je ubio dvoje bošnjačkih civila.

Primjer iz Kanade

Vlada Kanade oduzela je u decembru 2017. godine državljanstvo hrvatskom ratnom zločincu Boži Jozepoviću, jer je lagao zvaničnicima Ministarstva za imigracije Kanade o svojoj ratnoj prošlosti i to da je bio pripadnik HVO-a.

Kanadski zvaničnici su rekli da je Jozepović bio umiješan u zločin iz 1993. godine kada su zarobili Bošnjake i odveli ih u osnovnu školu u selu Poljani kod Kaknja.

Sedam muškaraca bošnjačke nacionalnosti je ubijeno a potom spaljeno i bačeno u masovnu grobnicu. Jozepović (51) ima ženu i dvije kćerke i živi na periferiji grada Hamilton u saveznoj državi Ontario.

U decembru 2007. godine, američki list Seattle Times pisao je da je sud u Tacomi trajno zabranio Jozepoviću ulazak na tlo SAD-a, jer je on u to vrijeme bio vozač kamiona i često je prelazio granicu iz Kanade u SAD.

Amerikanci su znali da je Jozepović učestvovao u ratnom zločinu kod Kakanja i da su mu zbog toga zabranili ulazak u zemlju. Jozepović je promijenio posao, i zaposlio se u rudniku, kako ne bi morao ići preko granice.

Kanada je saopćila će oduzeti državljanstvo i protjerati bosanskog Srbina Čedu Kljajića, zbog sumnje da je počinuo ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini 1992. godine.

Savezna vlada Kanade sumnjiči Kljajića da je lagao pri dobivanju kanadskog državljanstva, prikrivajući svoju ključnu ulogu u kreiranju policijskih snaga i njihovim operacijama koji su bile usmjerene protiv civilnog stanovništva nesrpske nacionalnosti na tada samoproglašenoj Srpskoj republici BiH.

Kanađani dodaju da je Kljajić 1995. godine priložio lažne dokaze i izjave u vezi s njegovom ratnom prošlosti kako bi se trajno naselio u Kanadi, a potom 1999. godine i dobio državljanstvo.

Protjerivanje u Srbiju

SAD su početkom oktobra 2016. godine deporitale u Srbiju nekadašnjeg oficira zloglasne Bratunačke brigade VRS Ratka Maslenjaka i njegovu suprugu Divnu, jer su lagali o Ratkovoj ratnoj prošlosti, te činjenici da je učestvovao u genocidu u Srebrenici.

Bračni par je 2000. godine prevarom ušao u SAD. Ratko Maslenjak je 2004. dobio stalni boravak, a Divna Maslenjak 2007. godine postala naturalizovana državljanka SAD.

Kada su aplicirali za izbjeglički status Divna je tvrdila da oni žele doći u SAD jer se “njen muž plaši odmazde vojske bosanskih Srba i da je on Srbin iz BiH koji ne smije više živjeti u svom rodnom mjestu”.

Oni su 2007. godine dobili državljanstvo SAD-a, ali samo nekon nekoliko godina to državljanstvo im je oduzeto, jer je utvrđeno da je Divna Maslenjak lagala o ratnoj prošlosti svoga muža.

Poruka zlikovcima

Američke vlasti tvrde da je Ratko Maslenjak jedan od 200 potencijalnih ratnih zločinaca koji su živjeli ili žive na području SAD-a.

Specijalni agent Homeland Securityja iz Atlante Nick S. Annan, koji je vodio cijeli slučaj ratnog zločinca Milana Trišića, rekao je “da su SAD pokazale u ovom i u mnogim drugim slučajevima da neće služiti kao sigurno utočište za ratne zločince i one koji čine kršenja osnovnih ljudskih prava”.

Fokus Trumpove antiimigracione politike bit će i na deportaciji ratnih zločinaca nazad u zemlje iz kojih su došli.

Očekivati je u budućem periodu da će imigracione vlasti Kanade i SAD-a voditi temeljite provjere svakoga ko je učestvovao u ratu u BiH, a doselio se u te zemlje.

Svima njima je zajedničko da su lagali o ratnoj prošlosti kada su željeli na prevaru i brz način steći državljanstva i pobjeći od ruke pravde za svirepe zločine koje su počinili u Bosni i Hercegovini.