Kako Nijemci žele biti sahranjeni?

Nijemci se, pokazuje anketa, sve rijeđe žele sahranjivati u kovčezima i sve popularnije je zakopavanja urni u šumama. Više od 50 posto njih bi urne sa pepelom pokojnika držalo kod kuće.

Sa sve masovnijom pojavom istupanja Nijemca iz dviju velikih crkvenih zajednica u zemlji, koje palo ispod 50 posto, smanjio se i udio crkvenih sahrana koji je sada manji od polovine. Sve to je uticalo i na to da kultura sahranjivanja postane raznovrsnija.

U anketi koju je proveo institut za istraživanje javnog mnjenja YouGov, po nalogu Njemačke novinske agencije dpa, ispostavilo se da običajene sahrane u zemlju više nisu najpoželjniji način na koji odrasli u Njemačkoj žele biti sahranjeni. Istraživanje je pokazalo da samo 14 posto i dalje želi biti sahranjeno u kovčegu. S druge strane, 35 posto ispitanih je navelo kremaciju, 7 posto želi biti sahranjeno u moru, a 5 posto se izjasnilo za darovanje tijela u naučne svrhe. A 13 posto je reklo da ih ne interesuje kako će se prema njima postupati nakon smrti.

[related]https://radiosarajevo.ba/vijesti/svijet/incident-na-sahrani-kraljice-elizabete-policajca-odnijeli-na-nosilima/469412[/related] 

Prema podacima Udruženja za pogrebnu kulturu Aeternitas u Königswinteru kod Bonna, u Njemačkoj je 1960. godine tek oko deset posto pokojnika bilo kremirano, dok je 1993. bila riječ o oko 33 posto, a danas se za kremiranje odlučuje čak više od 75 posto osoba.

Novo prihvatanje kremiranja imalo je i vjerovatno ima veze s drugačijom slikom čovjeka i izvjesnim vjerovanjem u napredak, čime je uticaj glavnih religija očigledno postao sve manji: kršćanstvo, judaizam i islam tradicionalno zahtijevaju da se netaknuto tijelo sahrani u zemlju kako bi tijelo i duša mogli nastaviti živjeti kao jedinica u zagrobnom životu.

Sahranjivanje ispod drveća

Crkve i pogrebnici primjećuju dva suprotna trenda: s jedne strane, sve više je grobnih mjesta koja se lako održavaju, kao što su grobovi na travnjacima ili zidovi sa urnama. Tradicija porodičnih grobnica, njegovana generacijama, očito postaje zastarjela. S druge strane, raste želja za individualno dizajniranim nadgrobnim spomenicima.

Međutim, čini se da se taj trend sve više kreće ka anonimnim grobnicama. Na to je, kako se ističe, uticala povećana dostupnost grobnica koje se lako održavaju, kaže glasnogovornik Aeternitasa Alexander Helbach. Istovremeno, broj ukopa u šumama i ispod drveća nastavlja da raste. Helbach procjenjuje da trenutno u Njemačkoj postoji oko 250 šuma u kojima se sahranjuju posmrtni ostaci. Ukopavanje ispod drveća sada je moguće i na sve više javnih i crkvenih grobalja.

Kada je riječ o tome kako postupiti sa posmrtnim ostacima nakon sve popularnije kremacije, jasna većina je za liberalizaciju u Njemačkoj. 54 posto odraslih smatra da bi trebalo dozvoliti da se urne drže kod kuće – kao što se, primjerice, često može vidjeti u američkim filmovima. Žene (56 posto), istočni Nijemci (61 posto) i ljudi iz rastuće grupe nekonfesionalnih ljudi (63 posto) izrazili su se za ukidanje tradicionalne obaveze sahranjivanja na postojećim grobljima.

Sve skromnije sahrane 

Zbog energetske krize, uzrokovane ratom u Ukrajini i visokih cijena plina, krematoriji u Njemačkoj trenutno mijenjaju svoje prakse i više se oslanjaju na električne nego na plinske sisteme. Kako prenosi Njemačka novinska agencija, u Udruženju za kvalitet kremacijskih objekata navode da je kremacija i dalje skuplja za rodbinu. Prema podacima tog udruženja, u Njemačkoj postoji oko 160 krematorija, od kojih su oko dvije trećine u opštinskom vlastištvu, a jedna trećina su privatni.

Oko 80 posto odraslih u Njemačkoj za sebe želi skromne sahrane. 21 posto kaže da uopšte ne želi sahranu, 34 posto je željelo vrlo malu sahranu u najužem krugu. 25 posto se izjasnilo za mali pogreb za porodicu i prijatelje. 6 posto bi željelo da njihova sahrana bude »prilično velika« sa porodicom, prijateljima, poznanicima i kolegama, a »što veće« ceremonije želi samo 2 posto ispitanika.

U anketi je postavljeno i pitanje da li su Nijemci na Dan Svih svetih ili Nedjelju mrtvih posvetili posebnu pažnju preminulim - na primjer obilaskom groblja ili nekim posebnim obilježavanjem i sjećanjem na pokojnike. Samo 32 posto je odgovorilo sa "Da", većina njih u starosnoj grupi 55+. 60 posto ispitanih reklo je da tokom ovih praznika nisu poduzimali nikakve posebne komemorativne aktivnosti.