Izbori u Finskoj: Premijerka Sanna Marin u žestokoj borbi da zadrži mjesto

Parlamentarni izbori u Finskoj se održavaju u nedelju, 2. aprila, a kampanja je obilježena ulaskom u NATO i zabavama koje je organizovala premijerka Sanna Marin.

Finci izlaze na birališta samo nekoliko dana nakon što je parlament u Turskoj potvrdio podršku ulasku skandinavske zemlje u NATO. Upravo ulazak u ovu organizaciju je glavna poruka kampanje stranke SDP, koju predvodi Sanna Marin. 

Marin je 37-godišnja finska političarka koja je poziciju preuzela od svog stranačkog kolege Antti Rinnea u decembru 2019. godine. On je napustio mjesto premijera nakon skandala gdje je pokušao smanjiti plate velikog broja radnika u finskoj pošti, te je onda u javnost puštao dezinfomacije o njihovom štrajku. 

Liderstvo Marin je generalno dobro prihvaćeno među Fincima. Ona je bila najpopularnija tokom perioda COVID-19 pandemije, a sada je to malo splasnulo.

Posebno je popularnost pala kada su objavljene snimke privatnih zabava premijerke, te čak i jedna slika iz službene rezidencije gdje su dvije žene u poljupcu. Marin se izvinula za ovu sliku, ali i uradila test na narkotike da dokaže da nije bilo korištenja ilegalnih supstanci na zabavama. 

Bez obzira na situaciju sa zabavama, Marin ulazi u ove izbore očekivajući pobjedu. 

Za pobjedu, trebati će joj druge stranke. Koalicija koja je dovela Rinnea na mjesto premijera formirana je od SDP-a, partije Centra, Zelene lige, Alijanse ljevice i stranke Šveđana. Oni su imali 126 mjesta u finskom parlamentu i vladali su bez problema, čak i nakon odlaska Rinnea. 

Ove godine bi situacija mogla biti drugačija. SDP ima, prema posljednjim anketama koje je objavio Politico, oko 19 posto podrške među glasačima. Jedna stranka je iznad njih, te je još jedna na njihovom nivou podrške. 

Stranka iznad njih je Nacionalna koalicija (KoK). Oni trenutno imaju oko 20 posto podrške, a radi se o stranci desnog centra. Oni bi, u teoriji, mogli biti potencijalni partner za koaliciju s SDP-om, mada je to teško za vidjeti. 

Stranka s istim postotkom podrške kao SDP je Stranka Finaca, desno orijentisana populistička stranka. Ona je bila čak i dio vlasti, od 2015. do 2017. godine, a na prethodnim izborima je osvojila 17,48 posto glasova i bila najveća opoziciona stranka u parlamentu. 

Najviše SDP i Sannu Marin može zabrinuti slabe ankete za njihove partnere. Partija Centra je osvojila 13,76 posto glasova na prethodnim izborima, a sada je na oko 11, mada je znala ići i ispod 10 posto. 

One week from today, #Finnish voters will shape the country’s direction for the next four years in parliamentary elections.💙🇫🇮

Did you know that Finland was the first country in the world to grant full political rights to women – the right to vote and to stand for election? pic.twitter.com/sK6sqASI8O

— thisisFINLAND (@thisisFINLAND) March 26, 2023

Zelena liga je prethodne izbore bila na oko 12 posto glasova, a zadnje ankete govore da je rezultat koji se za njih očekuje oko osam posto. Alijansa ljevice se zadržala na istoj podršci, oko osam procenata. 

Ako izbori budu u skladu s anketama, SDP će vjerovatno morati tražiti podršku Nacionalne koalicije. Ono što je svakako dobro za stranku koja je trenutno u vlasti jeste da manje partije, potrebne za vladanje u koaliciji, sigurno neće trčati u zagrljaj Stranci Finaca. 

Druge političke opcije koje bi bile zainteresovane za koaliranje s desnim populistima nemaju taj kapacitet, te je teško očekivati da će doći do vlade s ovom strankom. 

U svakom slučaju, Finci biraju svoju vlast za naredne četiri godine, a sigurno je da će ulaz u NATO i zabave premijerke Marin mnogo uticati na njihov izbor. 

Parliamentary elections are held in Finland today, 2 April 2023. By law, the Finnish flag must be flown from public buildings on election day. pic.twitter.com/yOEmPrjars

— Finnish Government (@FinGovernment) April 2, 2023