Iz Kirgistana protjerano preko 70.000 Uzbeka (VIDEO)

Nasilje u Kirgistanu se ne smiruje - u obračunima Kirgiza i manjinskih Uzbeka na jugu zemlje poginulo je, prema zvaničnim podacima, najmanje 100 ljudi.

Nevladine organizacije procjenjuju da je mrtvih mnogo više, dok je preko 75 hiljada Uzbeka napustilo domove i sigurnost potražilo u susjednim zemljama.

Nasilje je počelo prije nekoliko dana u drugom po veličini gradu Ošu da bi se ubrzo proširilo i na 70 kilometara udaljeni Džalalabad.

Poziv Rusiji da intervenira

Vršilac dužnosti predsjednika Roza Otunbajeva zatražila je od Rusije da u Kirgistan pošalje vojnike, koji bi pomogli u ponovnom uspostavljanju reda.

Isti zahtjev upućen je i sa protesta Uzbeka u Moskvi: "Naše rođake tamo ubijaju. Kako da se smirimo? Ako ne date mirovne snage, bar otvorite koridor za evakuaciju naših rođaka. Ne treba nam ništa drugo."

Predsednik Dmitrij Medvedev uputio je pojačanja ruskom kontingentu u Kirgistan, ali je odbio da se vojno umiješa u međunacionalne sukobe u toj zemlji.


Grad Oš prije dva dana (Euronews)

I privremene vlasti su odgovorne

Privremena vlada željela je da stekne demokratski legitimitet referendumom o ustavnim promjenama, zakazanom za 27. juni, ali teško je vjerovati da se u ovakvim okolnostima glasanje može održati.

Peter Zalmajev iz Euroazijske demokratske inicijative u New Yorku kaže da i vlada Roze Otunbajeve snosi dio odgovornosti za sukobe na jugu zemlje.

"Centralna vlada je potpuno izgubila kontrolu nad situacijom, za šta je u velikoj meri sama kriva. Otvorila je Pandorinu kutiju odlukom da, poslije svrgavanja Bakijeva, raspusti sigurnosni aparat i praktično cijelu diplomatsku službu, tako da je sasvim nespremno dočekala ovu krizu - niti je u stanju da obuzda nasilje, niti da svetu objasni šta se dešava."

Poput mnogih posmatrača, i Zalmajev smatra da je u najnovija zbivanja umiješan bivši predsednik.

"Ovo je odjek onoga što se događalo prije dvadeset godina, kada su se, u posljednjim danima Sovjetskog Saveza sukobili Kirgizi i Uzbeci. Tada je poginulo nekoliko stotina ljudi. U međuvremenu, položaj Uzbeka se nije nimalo popravio, njihov jezik nije priznat, škole im zatvaraju, listove zabranjuju a izuzetno su slabo zastupljeni u lokalnoj i centralnoj vlasti“, kaže Zalmajev.

Bakijev negira umiješanost

UN, OSCE i Evropska unija izrazili su zabrinutost zbog nasilja u Kirgistanu i najavili da će koordinirati napore za pomoć raseljenim licima.

Specijalni izaslanici sve tri organizacije su već stigli u Biškek ili su na putu ka glavnom gradu Kirgistana.

Vlada Kirgistana je proglasila djelimičnu mobilizaciju vojske, u pokušaju da uspostavi red, kako se sukobi na jugu ne bi proširili na ostatak zemlje.

Bivši predsednik Kurmanbek Bakijev, koji je u aprilu zbačen s vlasti i sad živi u Bjelorusiji, demantovao je navode o umiješanosti u nemire, koji su oživjeli strahovanja o širenju nestabilnosti u Kirgistanu, gdje i Rusija i SAD imaju vojne baze.

Stabilnost u Kirgiziji veoma je važna za SAD, jer se u blizini prijestolnice Biškeka nalazi američka vojna baza, koja je od ključne važnosti za raspoređivanje američkih trupa u Afganistanu.

bbc-serbian.com/radiosarajevo.ba