Hrana poskupljuje zbog finansijskih špekulacija

Piše: Andre Damon (WSWS)

Cijene hrane su dostigle rekordnu visinu zbog kombinacije posljedica katastrofalno loše žetve i povećanih finansijskih spekulacija, što je rezultiralo povećanjem životnih troškova širom svijeta. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu nedavno je objavila da je indeks cijena hrane premašio onaj iz 2008 kada su se cijene hrane gotovo udvostručile za 18 mjeseci što je dovelo do masovnih pobuna u većini zemalja.

Glad i ustanci u siromašnim zemljama

Povećavanje cijena hrane, koje su u protekloj godini skočile i za 25 posto, uzrokovalo je pobune i demonstracije u Tunisu, Maroku, Alžiru, Jordanu, Mozambiku i Jemenu.

Upravo je nezaustavljivi rast cijena bio jedan od ključnih razloga narodnog ustanka u Tunisu, kojim je srušena diktatura Zinea El Abidinea Ben Alija. U Alžiru je barem troje ljudi ubijeno u sukobima sa policijom nakon što je vlada srezala subvencije za hranu.

Tokom prošle godine robni indeks kukuruza je porastao za 52 posto, pšenice 49 posto, a soje 28 posto. Cijene nesortiranih poljoprivrednih kultura također su dramatično porasle, kafa za 53 posto, a pamuk za 119 posto.

Međutim, rast cijena hrane se samo dijelom može pripisati lošoj žetvi uzrokovanoj nizom prirodnih katastrofa. Suše u Argentini i Rusiji, državama koje su u vrhu svjetskih proizvođača hrane su desetkovale usjeve, dok su nedavnim poplavama u Brazilu i Australiji oni u potpunosti uništeni.

Porast cijena hrane i nafta

Pa ipak, rast cijena robe nije povezan sa poljoprovrednim proizvodima, iako je rast na tom tržištu najdramatičniji. Cijena sirove nafte dosegla je prošle sedmice 100 dolara po barelu, što je povećanje za 26, 54 posto od prošle godine, kada je iznosila 75 dolara po barelu. Cijena bakra je u međuvremenu skočila za 30 posto u posljednjih pola godine.

Povećanje cijena energenata su jedan od kjučnih faktora u povećavanju cijena hrane, s obzirom da poljoprivreda koristi ogronmne količine fosilnih goriva tokom žetve i transporta, a naftne prerađevine su glavna komponenta industrijiskih fertilizatora. Povećana potrošnja etanola, alkohola baziranog na kukuruzu u benzinu širom SAD i svijeta je također utjecao na smanjenje zaliha ove žitarice koja bi se mogla koristiti za hranu i tržište hranom za životinje.

Povećanje cijena hrane  goriva doveli su do opadanja životnog standarda radničke klase i siromašnih ljudi širom svijeta. U državama kao što su Egipat i Etiopija izdaci za hranu za jedno domaćinstvo iznose 50 posto porodičnog budžeta. U Mozambiku, domaćinstva torše 75 posto prihoda na hranu. Za ove ljude povećanje cijene hrane za 25 posto u posljednjih godinu dana predstavlja granicu između preživljavanja i umiranja od gladi.

U SAD, povćanje cijena hrane i goriva prisiljava porodice da žive bez adekvatnog grijanja u zimskom razdoblju, a sve to bez potrebnih lijekova i najnovije mjere rezanja izdataka za bonove za hranu, što ima nesagledive posljedice na zdravlje djece i starih.

Neuspjeh polovičnih reformi

U nekim slučajevima, vlade su nastojale probleme riješiti povećavanjem socijalnih davanja ili kontrolom izvoza.

Kina i Indonezija su najavile mjere da mjere za obuzdavanje cijena hrane, a indijska vlada je prošle sedmice najavila da će „nametnuti kontrolu izvoza i olakšati restrikcije uvoza, uključujući redukciju tarifa ukoliko je potrebno, kako bi se uvećale domaće zalihe.“ Rusija je nedavno produžila zabranu izvoza žitarica do jula 2011.

Uprkos ovim mjerama, cijene hrane nastavljaju rasti, s obzirom da su svjetska tražišta hrane neregulirana.

Profiti korporacija rastu, dok svjetska populacija gladuje

Odbor za robnu trgovinu SAD je prošle sedmice predložio ograničenja robnih oklada koje vrše berzovni špekulanti i to kao dio Dodd-Frank finansijske reforme. O prijedlogu, koji se sveo na vježbu odnosa sa javnošću će se glasati nakon dvomjesečnog „komentiranja“. Dva od četiri člana Odbora koji su glasali za prijedlog su naglasili da ne bi glasali o transformisanju ove mjere u zakon, što implicira da se nikada neće sprovesti.

U isto vrijeme vodeći svjetski snadbjevači hranom inkasiraju rekordne profite zbog skoka cijena. Cargill najveća svjetska privatna kompanija koja trguje hranom utrostručila je svoj profit u četvrtom kvartalu 2010 sa 489 miliona na 1,49 milijardi dolara.

Dok su suše definitivno imale veliki utjecaj na skok cijena hrane, one ne mogu objasniti činjenicu da su cijene naftnih prerađevina i bakra narasle gotovo u isto vrijeme, u nekim slučajevima i brže nego cijene hrane.

U Decembru je objavljen podatak da samo jedan anonimni investitor kontrolira 90 zaliha bakra u Ujedinjenom Kraljevstvu i to u pokušaju da tržište podredi svojim interesima. Odmah su pojavila sumnja da je „misteriozni trgovac“ zapravo JPMorgan Chase, američka banka, ili britanska HSBC. Međutim, firme su negirale ove pretpostavke, tako da je stvarni investitor ostao nepoznat.

Špekulacije pod palicom Obamine administracije

Špekulacije koje su imale glavnu ulogu u povećanju cijena hrane ponajviše su ovisne o zalihama novca u kešu. Prema tome, glavni razlog globalnog rasta cijena nalazimo u monetarnoj politici Obamine Administracije.

US je uspostavila kamatnu stopu po kojoj banke jedne drugim naplaćuju sredstva (federal funds interest rate) što je bliže nuli. U isto vrijeme je država povukla potez bez presedana, zvani „quantitative easing“ (kupovina loših kredita i bankovnih sredstava po punoj cijeni prim. prev), čime su povećane zalihe novca. Ove su mjere vrhunac vladinog spasavanja finansijskog sektora, kojim su trilioni dolara upumpani u američke finansijske kompanije. Time su banke preplavljene kešom, što je otvorilo vrata daljnjim špekulacijama.

Liberalni kulumnist New York Timesa Paul Krugman na svome blogu nastavlja braniti Bijelu Kuću. Krugman je posljednjih mjeseci insistirao da ekspanzija novčanih zaliha, za koju se i sam zalaže, nema nikakve veze sa galopirajućim špekulacijama. „Amerika je, u najvećem dijelu samo sporedni lik u ovoj priči... Povećanje cijena robe su samo dio globalnog oporavka. One nemaju baš nikakve veze sa US monetarnom politikom.“

Umjesto toga, smatra Krugman, skok cijena je uzrokovan „počecima“ globalnog svjetskog ekonomskog oporavka. „Ono što nam robna tržišta govore jeste da živimo u svijetu ograničenja, u kojem brzi razvoj rastućih ekonomija vrši pritisak na ograničene zalihe sirivoina, povećavajući njihove cijene.“

Krugmanovoj argumentaciji je suprotstavljena činjenica da su se mnoge nove snage spekulacije, čak i one koje nemaju nikakve veze sa oporavkom ekonomije, uzdigle u posljednje vrijeme.

Da budemo konkretniji, cijene dionica su se SAD u posljednje vrijeme povećale, uprkos odsustvu bilo kakvog oporavka u proizvodnji. Vrijednost US NASDAQ je prošle godine skočila za 20 posto, a S&P za 13,84 posto. Nasuprot tome, prošle godine je ekonomija SAD kreirala 500.000 radnih mjesta manje od potrebnog kako bi se uskladio sa rastom populacije.