Historija pobune: Otkud IS na Filipinima

Radiosarajevo.ba
Filipine čini više od 7.000 ostrva, ali velika većina stanovništva živi na njih svega 11.

Muslimani su druga najbrojnija vjerska skupina, čine oko 5 posto od 100 miliona Filipinaca. Većinom su skoncentrisani na grupi ostrva Mindanao.

Obzirom da su Filipine u 16. stoljeću osvojili Španci, oni su iz Evrope donijeli sopstveni izraz za muslimane - mauri. Tako su muslimani u Filipinima danas postali poseban narod -  Moro.

U sklopu Filipina muslimani imaju svoju autonomiju u vidu Autonomne regije muslimanskog Mindanaa (ARMM).

Američka kolonijalna vlada, a potom i vlada nezavisnih Filipina, sprovodila je politiku naseljavanja kršćana u većinski muslimanska područja decenijama. Vlada je potom aktivno podržala formiranje kršćanske milicije na Mindanau, zvana llaga. Ta milicija je poticana da se bori protiv Moroa. Bili su poznati po masakrima civila, kao i kanibalizmu.

U Filipinima je 1972. uveden vojni zakon, a dvije godine nakon toga došlo je do strašnog pokolja Malisbong. Četvrtog dana ramazana, 24. septembra 1974. godine, filipinska vojska je ubila više od 1.500 muškaraca u lokalnoj džamiji. Oko 3.000 žena i djece je zarobljeno. Mnoge žene su silovane, a oko 300 kuća je uništeno do temelja.

Džamija Tacbil u kojoj je izvršen masakr

Pobuna muslimana traje već decenijama, a njihov glavni zahtjev je bio autonomija. Nakon formiranja ARMM-a, neke grupe su tražile nezavisnost od Filipina, dok su druge težile uspostavi islamske države s vladavinom šerijata.

U 2014. godini filipinska vlada je potpisala sporazum koji je predviđao formiranje entiteta Bangsamoro. Ovaj entitet imao bi većinsku muslimansku populaciju i proširene ovlasti.

Ipak, filipinski parlament u 2016. godini nije usvojio zakon o formiranju ove oblasti, što je dovelo do nastavka oružane pobune.

Pobunjeničke grupe Moroa u Filipinima su Abu Sayyaf, Maute, BIFF i Khalifa Islamiyah Mindanao. Za razliku od nacionalističkih grupa, poput MLNF-a, koji su težili uspostavljanju autonomije u okviru Filipina, ove islamističke organizacije traže uvođenje šerijata.

Pripadnik grupe Abu Sayyaf.

Sve ove grupe zaklele su se na vjernost takozvanoj Islamskoj državi.

Pobuna na Mindanau eskalirala je prošlog utorka. Tada su vladine snage pokušale uhapsiti Isnilona Hapilona, vođu grupe Abu Sayyaf, u gradu Marawi. To je dovelo do oružanog sukoba u kojem je do danas stradalo više od 100 osoba, što civila, što pobunjenika ili vladinih vojnika.

General Eduardo Ano izjavio je agenciji AP u utorak kako vojska uspijeva održavati jednosedmičnu opsadu grada Marawi. Dodaje kako se vjeruje da je jedan vodeći borac grupe u Marawiju, Filipinac, također ubijen, dok je lider organizacije ranjen.

Filipinska armija tvrdi kako dosadašnje borbe nisu znak prave snage oružane grupe, te kako se vojska suzdržava u borbama kako bi poštedjeli živote civila.

Predsjednik Filipina Rodrigo Duterte proglasio je zbog ovog sukoba vanredno stanje na jugu države te izdao kontroverzne naredbe svojim vojnicima.

Prije samo godinu dana, Duterte je tokom predizborne kampanje obećao Moroima da će biti njihov predsjednik, a uzvikivao je i "Bog je velik".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak