Godišnjica upada Hamasa na teritorij Izraela: 365 dana brutalne odmazde protiv Gaze i širenje sukoba

Izraelci su 7. oktobar prozvali "Crnom subotom". Nakon napada Hamasa 2023. godine, događaji na Bliskom istoku su izmakli kontroli, a Izrael se sada bori na sedam frontova koji prijete da preplave region.

Nakon brutalne incizije Hamasa u Izrael 7. oktobra prošle godine, vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua drastično je povećala svoju vojnu reakciju. Obim iznenadnog napada Hamasa, broj ubijenih i otetih bio je bez presedana i u samo nekoliko sati otkrio je Izraelcima koliko njihova zemlja može biti ranjiva.

Izraelska vojna reakcija bila je trenutna, a vlada je istakla niz glavnih ciljeva; najhitniji je bio potpuno eliminisanje Hamasa u Gazi. Drugi cilj bio je oslobađanje izraelskih taoca iz Gaze. Tokom incizije, Hamas je oteo oko 250 ljudi i odveo ih u Gazu.

Godinu dana kasnije, izraelska vojska (Izraelske odbrambene snage) još uvijek se bori u Gazi, trpeći gubitke skoro svakog dana, dok su hiljade palestinskih civila, uključujući žene i djecu, poginule.

Dana 30. maja ove godine, IDF je preuzeo kontrolu nad Filadelfijskim koridorom, 14-kilometarskom trakom zemlje koja se proteže od Sredozemnog mora do Izraela, uz granicu s Egiptom. Prema Izraelu, kontrola nad ovom teritorijom je ključna za gušenje Hamasa tako što će prekinuti njegove opskrbne linije oružja koje dolaze u Gazu preko prelaza Rafah s Egiptom.

Međutim, preuzimanje kontrole nad koridorom izazvalo je zabrinutost u SAD-u i nekim evropskim zemljama. Oni su bili zabrinuti zbog prisustva IDF-a u tom području, što predstavlja kršenje Camp Davidskih sporazuma iz 1978. godine, koji su uspostavili mir između Izraela i Egipta. Egipat, Katar i neke druge arapske države koje su diplomatski priznale Izrael zatražile su njegovo povlačenje trupa.

Međutim, održavanje stalne vojne prisutnosti duž Filadelfijskog koridora i Netzarim koridora, zone okupacije koju je IDF uspostavio i koja dijeli Gazu na dva dijela, jedan je od uslova za postizanje trajnog primirja u Gazi postavljenih od strane Netanyahua.

Više od 600 članova izraelskih sigurnosnih snaga izgubilo je život u teškim urbanim borbama u Gazi. Prema informacijama ministarstva zdravlja, više od 41.000 Palestinaca je poginulo.

Godina rata ostavila je Gazu razorenom. Većina objekata unutar napadnute enklave su sada samo hrpe ruševina, a preživjeli su prijetnjama od gladi i bolesti.

I dalje je cilj eliminisanja Hamasa daleko od ostvarenja. Prema izraelskim podacima, 117 taoca je oslobođeno, ali većina njih je razmijenjena za palestinske zatvorenike tokom privremenog primirja u novembru, a ne kao rezultat vojne akcije IDF-a.

Šta se desilo 7. oktobra 2023. godine?

Dana 7. oktobra 2023. u 6:30 ujutro po izraelskom vremenu, Hamas je pokrenuo ono što je nazvao operacijom "Al Aqsa Flood" protiv Izraela.

Gotovo 6.000 raketa ispaljeno je iz Gaze prema izraelskim ciljevima, na naseljena područja oko Pojasa Gaze i prema velikim gradovima poput Tel Aviva i Aškelona.

Nešto neočekivano, napad koji je izvela Hamasom koordinirana grupa raznih palestinskih oružanih formacija, ubio je više od 1.200 Izraelaca, civila i pripadnika vojske. Oko 6.000 naoružanih Palestinaca prešlo je granice Gaze i napalo sela i naselja u Izraelu nakon što su nadjačali nekoliko izraelskih vojnih jedinica prisutnih u tom području.

Naoružani napadači su napadali s kopna, koristeći pikape i motocikle, s mora, koristeći brze čamce, i iz vazduha koristeći paraglajdere. Sofisticirani spoj gerilskih taktika, komandnih vojnih operacija i hibridnog rata zatekao je izraelsku sigurnost nespremnu.

Takva operacija zahtijeva obuku i pripremu, s vidljivim vježbama, a neki vojni analitičari širom svijeta bili su zapanjeni što izraelska obavještajna služba nije bila svjesna da Hamas provodi obuku za vojnu operaciju.

Pored toga, reakcija IDF-a bila je daleko od brze ili koordinisane, dodajući haos panici.

Vlada Benjamina Netanyahua postala je predmet oštrih kritika izraelske javnosti zbog onoga što su smatrali neefikasnim upravljanjem nacionalnom sigurnošću.

Netanyahuova vlada odgovorila je silom i snažno udarila u Gazu, indiskriminirajućim napadima na civilnu infrastrukturu, bolnice i škole ostavljajući civile bez sigurne zone.

Izraelski kabinet naredio je vojni odgovor istog dana, pokrenuvši operaciju "Mačevi od gvožđa". Počela je vazdušnim operacijama, otvarajući put za kopnenu ofanzivu 27. oktobra. Izraelske vojne vlasti naložile su više od milion Palestinaca da napuste Gazu. No, budući da nisu imali gdje otići nakon zatvaranja granice s Egiptom, nisu imali izbora nego ostati.

Dana 20. maja ove godine, tužilac Međunarodnog krivičnog suda pokrenuo je postupak za izdavanje naloga za hapšenje premijera Benjamina Netanyahua i njegovog ministra odbrane, Yoava Gallanta.

Također je najavljeno procesuiranje visokih figura Hamasa, Yahye Sinwara, Mahameda Deifa i Ismaila Haniyeha.

Dana 31. jula, Haniyeh je ubijen u izraelskom napadu u iranskoj prijestonici Teheranu.

Na diplomatskom planu, glasovi za osnivanje palestinske države postaju sve jači. Iako je rješenje o dvije države pomjereno u stranu zbog stvarnosti na terenu i Benjamin Netanyahu ga je potpuno isključio, u maju su Irska, Španija i Norveška formalno priznale Palestinu kao nezavisnu državu.

Kasnije istog mjeseca pridružila im se i Slovenija. Ovaj potez podržao je predsjednik Vijeća EU, Charles Michel.

#Gaza before and after US-backed Israeli genocide. pic.twitter.com/73a07hH5VS

— Palestine Info Center (@palinfoen) October 7, 2024

Krajem septembra, IDF je pojačao operacije na Zapadnoj obali, navodno kao dio svoje anti Hamas misije.

Zapadna obala je također pod pritiskom izraelskih naseljenika koji svakodnevno maltretiraju lokalno palestinsko stanovništvo, pokušavajući ih protjerati i uspostaviti nove kolonije uz podršku krajnje desnih političkih partija koje su članice koalicione vlade predvođene Netanyahuom.

Ove kolonije su ilegalne prema međunarodnom pravu i široko su osuđene od strane međunarodne zajednice. Zapadna obala također predstavlja barutanu koja može eksplodirati u bilo kojem trenutku.