Fušeraj italijanskih građevinaca

Radiosarajevo.ba
Fušeraj italijanskih građevinaca

Zemljotres u Italiji je bez sumnje tragedija ali zemljotresi u ovoj zemlji nisu rijetkost.

Uvijek, kada Italiju pogodi zemljotres, pokaže se da je gradnja dosta problematična, odnosno da se ne poštuju propisi, piše DEutsche Welle.

„Nalazimo se u četvrti na istoku Napulja. Nekada je ovdje bila velika fabrika u kojoj je nekoliko hiljada radnika proizvodilo tjestenine i paradajz u konzervama. Danas fabrike više nema, ali se sada u ovim prostorijama nalazi 540 porodica. One su praktično deportovane. Nakon snažnog zemljotresa su postali beskućnici i nasilno su raseljeni. Pritom su izgubili svoje korijene i kulturu“, priča sveštenik Tonino Palmeze koji živi u napuljskoj četvrti „San Đovani a Tedućo“.

U regionu Kampanji je 1980. godine u zemljotresu stradalo oko 3.000 ljudi. Nekoliko desetina hiljada ljudi je ostalo bez krova nad glavom. Zemljotresi u Italiji su sasvim normalna pojava. Oni su posljedica pomjeranja kontinentalnih ploča u svim trusnim područjima. Ali italijani očigledno rado potiskuju realnost. Tek kada se desi katastrofa shvate u kakvoj su opasnosti. "O zaštiti od zemljotresa se u javnosti ne priča mnogo", žali se istoričarka, Emanuela Đuidobni : „Otpor stanovništva je veliki. Riječ je, zapravo, o fatalnoj sujevjeri, vjerovanju da se o nesrećama ne smije govoriti.“

Gdje završava novac namijenjen za obnovu kuća?

Novac koji je namjenjen obnovi razrušenih oblasti u Italiji često završava na računima građevinskih firmi koje su dio lanca organizovanog kriminala. Đuidobnijeva kaže da je obnova razrušenih područja u Italiji uvijek bila problematična.

"Da stvari ne funkcionišu kako bi trebalo vidi se iz činjenice da obnavljanje uništenih naselja traje predugo. Malo ko zna da je jedini završen projekat te vrste u sjevernom regionu Friuli.“

Nije u pitanju nedostatak sredstava za obnovu. Logika je sljedeća: "što obnova bude trajala duže, to će iz Rima stizati više novca".

Često taj novac i ne završi kod onih kojima je najpotrebniji, žrtvama, za obnovu njihovih kuća, nego negdje u džepovima onih koji ga navodno usmjeravaju u obnovu i izgradnju. Stradalo stanovništvo u Abrucu, koje je ostalo bez krova nad glavom, jedino želi da mu se što prije obnove stambeni objekti i to po propisaima za gradnju u trusnim područjima i da novac namijenjen obnovi i ovaj put ne završi u tuđim džepovima.

deutscewelle/radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak