EU: sada se zna koga treba nazvati

Uz zeleno svjetlo Njemačke i Francuske, sadašnji belgijski premijer Harman van Rompuy će sa stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma, što znači od narednog meseca, postati prvi predsjednik Evropskog vijeća sa mandatom od dvije i po godine. Za jedne je riječ o izgubljenoj šansi da Evropa dobije snažnu ličnost, koja će svojim autoritetom biti ravnopravan sagovornik Washingtonu i Moskvi, dok drugi smatraju da je tihi i kompromisu skon političar desnog centra jedino trenutno moguće rješenje za EU. Šaroliko evropsko društvo treba prije nekoga ko će biti veza izmeđju različitih i često suprotstavljenih interesa evropskih članica, nego nekoga ko će biti lider nad nacionalnim liderima, piše Elvir Bucalo za GLas Amerike.

Bilo kako bilo, predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompuy kaže:
"Ponosan sam na izbor koji je došao od strane 27 šefova država ili vlada i ponosan sam ne samo zbog sebe, već i zbog moje zemlje. Belgija je jedan od osnivača EU i danas smo tu sa našom važnom ulogom."

Izbor prve evropske ministrice vanjskih poslova Catherine Ashton je došao kao posljedica kompromisa sa Velikom Britanijom, čiji kandidat, bivši premijer Tony Blair, nije dobio evropsku podršku. Vjeruje se da će sadašnja komesarka za trgovinu, a buduća potpredsjednica Evropske komisije i visoka predstavnica EU imati značajnije ovlasti od i od samog predsjednika Evropskog vijeća. Imaće iza sebe ogroman aparat novouspostavljenog servisa za vanjske poslove i znatan budžet, ali i obavezu da dude prvi evroposki diplomata.

Novoizabrana visoka predstavnica EU Catherine Ashton takođe ne krije ponos i dodaje:
"Obećavam da ću činiti sve što mogu da kao visoka predstavnica predstavljam naše zajedničke vrijednosti širom svijeta, dajući sve od sebe za Evropu."



Kada je riječ o posljedicama evropskih promjena na sudbinu proširenja, treba reći da je novoizabrani predsjednik , tek par sati po izboru objavio saopštenje u kojem, pored ostalog, kaže da će tokom svoga mandata , ukoliko se za to ukaže prilika, ukazati dobrodošlicu u svim državama koje ispune uslove za prijem u punopravno evropsko članstvo.

I, konačno, Evropljani vjeruju da su izborom predsjednika i ministra vanjskih poslova EU riješili problem na koji je svojevremeno ukazivao američki državni sekretar Henry Kisinger zapitavši "koga će nazvati američki predsjednik, ako želi da razgovara sa Evropom, i ko će nazvati predsjednika SAD ako Evropa želi da razgovara s njim."

Kada je riječ o Americi, njena administracija pozdravlja izbor zvaničnika.

"Sjedinjene Države nemaju snažnijeg partnera od Evrope u promoviranju sigurnosti i prosperiteta širom svijeta. Te dvije nove dužnosti i promjene ojačat će Europsku Uniju i omogućiti joj da bude još snažniji partner Sjedinjenim Državama", istaknuo je predsjednik Obama u svom saopćenju.

Državna tajnica Hillary Clinton je, uz čestitke, istaknula i neke ciljeve američko-evropskog partnerstva, uključujući "stabiliziranje Afganistana, osiguravanje da Iran poštuje obaveze o neproliferaciji, te promoviranje sveobuhvatnog mira na srednjem istoku".

voanews.com/radiosarajevo.ba