DW: Zašto Švicarcima smetaju minareti
Radiosarajevo.ba
Foto: AP
Prema zvaničnim rezultatima jučer održanog referenduma, 57 posto Švicaraca glasalo je za zabranu izgradnje minareta u zemlji. To i nije neko veliko iznenađenje, komentariše Andreas Zumach.
Zagovornici zabrane minareta, koji su kampanju počeli u ljeto prošle godine, obraćali su se građanima koji su postajali sve nesigurniji tokom dvije decenije od kraja hladnog rata i čija je samosvijest pod sve većim znakom pitanja. Nestanak komunizma kao neprijatelja zvanično neutralna, u stvari oduvijek ka NATO okrenuta Švicarska, još manje je preboljela od članica zapadnog vojnog saveza.
Naviknuti na blagostanje
Jasan dokaz dezorijentiranosti i nesigurnosti zemlje jeste i neodlučnost političke klase u pogledu integracije u Evropsku uniju. Ispravke neodrživih historijskih laži i problematične, pa i kriminalne prakse nakon 1989. godine, uglavnom pod vanjskim pritiskom, samo su pojačale nelagodnost. Primjera radi spomenimo pljačku jevrejskog novca prebačenog u vrijeme nacizma iz Njemačke od strane velikih švicarskih banaka ili nedavno ublažavanje tajnosti uloga kada je riječ o onima koji beže od plaćanja poreza u zemlji u kojoj žive.
Tu je i kolaps aviokompanije „Swissair“ i drugih simbola nacionalnog ponosa zbog gramzivosti ohole menadžerske klase. Svjetska ekonomska kriza ostavila je traga u alpskoj republici decenijama naviknutoj na blagostanje i sigurnost - narudžbina je sve manje, nezaposlenih sve više.
Porast netrpeljivosti?
Medijski perfektna kampanja za zabranu minareta tako je uzdrmanim Švicarcima pružila novu sliku neprijatelja. Ohrabreni jučerašnjim uspjehom, inicijatori bi sada mogli zatražiti i zabranu džamija i islamskih kulturnih centara. Ima razloga da se strahuje da će biti napada na te institucije.
Uostalom, posljednjih sedmica u Ženevi, gdje živi nekoliko desetina hiljada muslimana iz pedesetak zemalja, dva puta je demolirana najveća džamija u zemlji. Posle tog žalosnog švicarskog primjera, netrpeljivost prema islamu i muslimanima mogla bi porasti i drugdje u Evropi.
dw-world.de/radiosarajevo.ba
Prema zvaničnim rezultatima jučer održanog referenduma, 57 posto Švicaraca glasalo je za zabranu izgradnje minareta u zemlji. To i nije neko veliko iznenađenje, komentariše Andreas Zumach.
Zagovornici zabrane minareta, koji su kampanju počeli u ljeto prošle godine, obraćali su se građanima koji su postajali sve nesigurniji tokom dvije decenije od kraja hladnog rata i čija je samosvijest pod sve većim znakom pitanja. Nestanak komunizma kao neprijatelja zvanično neutralna, u stvari oduvijek ka NATO okrenuta Švicarska, još manje je preboljela od članica zapadnog vojnog saveza.
Naviknuti na blagostanje
Jasan dokaz dezorijentiranosti i nesigurnosti zemlje jeste i neodlučnost političke klase u pogledu integracije u Evropsku uniju. Ispravke neodrživih historijskih laži i problematične, pa i kriminalne prakse nakon 1989. godine, uglavnom pod vanjskim pritiskom, samo su pojačale nelagodnost. Primjera radi spomenimo pljačku jevrejskog novca prebačenog u vrijeme nacizma iz Njemačke od strane velikih švicarskih banaka ili nedavno ublažavanje tajnosti uloga kada je riječ o onima koji beže od plaćanja poreza u zemlji u kojoj žive.
Tu je i kolaps aviokompanije „Swissair“ i drugih simbola nacionalnog ponosa zbog gramzivosti ohole menadžerske klase. Svjetska ekonomska kriza ostavila je traga u alpskoj republici decenijama naviknutoj na blagostanje i sigurnost - narudžbina je sve manje, nezaposlenih sve više.
Porast netrpeljivosti?
Medijski perfektna kampanja za zabranu minareta tako je uzdrmanim Švicarcima pružila novu sliku neprijatelja. Ohrabreni jučerašnjim uspjehom, inicijatori bi sada mogli zatražiti i zabranu džamija i islamskih kulturnih centara. Ima razloga da se strahuje da će biti napada na te institucije.
Uostalom, posljednjih sedmica u Ženevi, gdje živi nekoliko desetina hiljada muslimana iz pedesetak zemalja, dva puta je demolirana najveća džamija u zemlji. Posle tog žalosnog švicarskog primjera, netrpeljivost prema islamu i muslimanima mogla bi porasti i drugdje u Evropi.
dw-world.de/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.