Diplomatski napori za smirivanje borbi u Kirgistanu

Još uvijek se ne nazire kraj krize u Kirgistanu. Stotine hiljada ljudi je u bijegu pred nasiljem na jugu te zemlje. U međuvremenu je nastavljena diskusija o potrebi strane vojne intervencije, ali niko nije spreman na to.

Situacija u Kirgistanu se donekle smirila, ali o stvarnom miru još nema govora. Pojedinačno je i protekle noći na jugu zemlje dolazilo do sukoba između Uzbekistanaca i Kirgistanaca. Prijelazna vlada u glavnom gradu Biškeku se plaši da bi se konflikt mogao proširiti na sjever zemlje i na glavni grad.

Privremena predsjednica Roza Otunbajeva je uvjerena da je prijašnji predsjednik Kurmanbek Bakijev inicirao krvave sukobe dvaju etničkih zajednica: "Nema sumnje da je Bakijev upleten u ove događaje. Ništa mi tu ne izmišljamo. To što se dogodilo je financirano od njegovog klana."

Za to vrijeme se nastavljaju diplomatska nastojanja za stabiliziranje situacije u Kirgistanu. Pri tome se uglavnom radi o tome da se riješi sudbina oko 275.000 izbjeglica koje su privremeno utočište pronašle u Uzbekistanu ili se još nalaze u graničnom području. Američki visoki diplomat Robert Blake bi trebao u petak (18.6.) razgovarati s prijelaznom vladom u Biškeku o potrebi humanitarne pomoći za ove ljude.

EU i SAD najavljuju pomoć

Europska komisija je danas (16.6.) najavila da će osigurati pet milijuna eura pomoći. Sjedinjene Američke Države su stavile na raspolaganje odjeću i medicinsku opremu u vrijednosti od milijun dolara. Rusija je poslala 130 tona namirnica u kirgiški glavni grad. Ali i Uzbekistanu je potrebna međunarodna pomoć, jer je ova zemlja previše opterećena brigom o izbjeglicama.

Rusija oklijeva s vojnom intervencijom

Kirgiška vlada se još uvijek nada ruskoj vojnoj potpori. Međutim, Moskva još uvijek dvoji treba li poslati svoje trupe u ovu bivšu zemlju Sovjetskog Saveza, jer se očito plaši da bi se tako Rusija mogla uvući u jedan vojni konflikt koji već dugo traje.

Potvrđuje to i novinar ruskog tjednika "Newsweek", Mihail Zigar. On smatra da ova kriza u Kirgistanu u biti samo stavlja na vidjelo slabost Organizacije Ugovora o Zajedničkoj sigurnosti čije su članice, pored Rusije, i kirgiški susjedi.

"Ta organizacija je ustvari osnovana kako bi rješavala konflikte na području bivših sovjetskih republika. Ali ona de facto uopće nije spremna na to da preuzme tu funkciju. Ona je virtualni fenomen i prije jedan ruski odgovor na NATO. Realne zadatke, na primjer osiguravanje mira, ta organizacija ne može obaviti", tvrdi Zigar.

dw-world.de