Amerika možda ukida ovu praksu: Šta treba znati o fluoru u vodi za piće?

Novoizabrani predsjednik Donald Trump odabrao je Roberta F. Kennedyja Jr. za svog sekretara za zdravstvo i obećao da će ga pustiti da "divlja na zdravstveni sistem", stavljajući zdravstvenu zaštitu visoko na dnevni red svog drugog mandata.

Iako ne znamo kakva će biti politika, jedna stvar koju je Kennedy nagovijestio da će pogledati je fluorizacija vode širom Sjedinjenih Američkih Država. Neće moći ništa da preduzme dok ne bude nominovan i potom potvrđen od Senata 2025. godine, ali na društvenoj mreži X rekao je da će Bijela kuća, kada bude na poziciji, savjetovati sve sisteme vode u SAD da uklone fluor iz javnih vodovodnih sistema, navodeći: "Fluor je industrijski otpad povezan s artritisom, frakturama kostiju, karcinomom kostiju, gubitkom IQ-a, neurorazvojnim poremećajima i bolestima štitne žlijezde." Kennedy je kontroverzna javna ličnost koja je u više navrata prozivala oficijelnu medicinu za vakcinaciju, te nametala svoje stavove koji nisu imali pokriće u nauci. 

Šta je fluorid?

Fluorid je prirodni mineral koji je prisutan u tragovima u zemljištu, biljkama, vodi i hrani, a na optimalnim razinama pomaže u sprječavanju karijesa održavajući zube jakima.

Zemlje koriste niz pristupa kako bi osigurale da fluorid bude osiguran djeci - neke zemlje dodaju fluor u vodu, poput Sjedinjenih Američkih Država, a druge dodaju fluor u mlijeko ili sol kako bi ga održale na preporučenim nivoima. Druge zemlje se odlučuju za školske vodice za ispiranje usta sa fluorom.

Fluorizacija u SAD

Fluorizacija vode u zajednici uvedena je u Sjedinjenim Američkim Državama 1945. godine kako bi pomogla poboljšanju oralnog zdravlja na isplativ i pravičan način. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) proglasili su fluorizaciju vode za piće jednom od 10 najvećih zdravstvenih intervencija u Americi u 20. vijeku, uz vakcinaciju, planiranje porodice i sigurnija radna mjesta.

Prema podacima CDC-a, od 2022. godine 72% stanovništva SAD-a prima fluorisanu vodu za piće. To varira između država, u rasponu od 8,5% stanovništva na Havajima do 100% stanovništva u Washingtonu. Fluorizacija vode nije obavezna, a iako postoji preporučena koncentracija fluora u vodi za piće (0,7 miligrama po litru) od CDC-a, taj nivo nije primjenjiv standard.

Odluka o fluoriranju vode donosi se na lokalnom nivou i ovisi o tome koliko je fluora prirodno prisutno.

Iz javno dostupnih podataka o nivoima fluorida u vodnom sistemu, dva sistema vode, oba locirana u Južnoj Karolini, prijavila su nivoe koncentracije fluorida iznad smjernica SZO. SZO navodi da dugotrajno izlaganje nivoima fluorida iznad 1,5 miligrama po litru (mg/L) u vodi za piće može dovesti do zdravstvenih problema.

Pomaže li fluorizacija vode? Dokazi su pomiješani

Odavno je poznato da fluor pomaže jačanju zuba i kostiju – zato se već decenijama dodaje hrani i vodi iz slavine. Ali pri određenim razinama koncentracije, fluor može uzrokovati štetu. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da, iako fluorid smanjuje učestalost zubnog karijesa, on ima negativne efekte na višim razinama, kao što je "izazivanje fluoroze skeleta nakon dugotrajnog izlaganja visokim koncentracijama". Fluoroza skeleta je ozbiljno stanje koje uzrokuje slabost i ukočenost kostiju i bol u zglobovima.

Brojne studije su pokazale da fluorirana voda može pomoći u sprječavanju karijesa i poboljšanju oralnog zdravlja. Studija iz Nevade iz 2010. godine pokazala je da je život u zajednici s fluoriranom vodom za piće povezan s manjim brojem karijesnih, nedostajućih ili punjenih zuba. Kanadski grad Calgary je 2011. uklonio fluor iz vode zbog skepticizma u pogledu prednosti fluora i smanjenja troškova. Kasnija studija koja je upoređivala djecu u gradu sa djecom u Edmontonu, gdje je voda ostala fluorisana, otkrila je da su tokom tri godine djeca u Calgaryju imala više karijesa u mliječnim zubima. Ovo sugerira da je fluorirana voda, bez drugih intervencija, bila važan izvor fluora za tu zajednicu.

Ipak, druge studije su otkrile da su poboljšanja svijesti o oralnoj higijeni i stomatološke prakse općenito umanjila prednosti fluorirane vode. Nedavni izvještaj je zaključio da fluorizacija vode pomaže u sprječavanju karijesa, ali ne u tolikoj mjeri kao što se prvobitno mislilo.

Neke od zemalja u kojima voda nije fluorisana imaju drugačiji pristup oralnom zdravlju, birajući druge intervencije na bazi fluora. U Velikoj Britaniji, na primjer, Manchester i Blackpool imaju programe za obezbjeđivanje fluorovanog mlijeka lokalnim školarcima. U ostatku zemlje, procjenjuje se da 10% stanovništva ima pristup fluoriranoj vodi, prirodno ili putem lokalnih programa fluora.

Na Islandu voda nije fluorisana, ali postoje programi ispiranja fluorom u školama širom zemlje. Djeca koja pohađaju školu imaju dva puta mjesečno ispiranje fluorom. Japan je 1970. započeo sličan školski program za ispiranje usta sa fluorom, koji se od tada proširio na vrtiće širom zemlje. Istraživanja su pokazala da su ovi programi za ispiranje usta sa fluorom efikasniji u smanjenju karijesa kada se započnu u mlađoj dobi.

U Italiji, Društvo dječje stomatologije preporučuje niz intervencija za djecu kao što je pranje zuba dva puta dnevno pastom za zube sa fluorom i smanjenje slatke hrane i pića. Osobama sa visokim rizikom preporučuju se tablete, gelovi ili zaptivači sa fluorom, ovisno o njihovoj dobi.

Fluorizacija vode se "smatra posebno korisnim za siromašne zajednice i porodice koje nisu u mogućnosti ili ne žele pristupiti stomatološkoj higijeni i stomatološkim uslugama", rekao je za CNN istraživač vode John Fawell, gostujući profesor na Univerzitetu Cranfield.

A Europa?

Od oko tri četvrtine milijarde stanovnika, manje od 14 miliona ljudi u Evropi dobija vještački fluorisanu vodu. Većina je u Velikoj Britaniji, Republici Irskoj, Španiji i Srbiji do 2003. godine. 

Istraživanje iz 2003. godine na preko 500 Evropljana iz 16 zemalja zaključilo je da se "ogromna većina ljudi protivi fluorizaciji vode". U Bosni i Hercegovini, te Hrvatskoj voda se ne fluoriše, već hloriše.