Veze Zagreb-Moskva: Kako je Putinov maser dobio hrvatsko državljanstvo

Veze Hrvatske i režima Vladimira Putina, koje postaju sve intenezivnije, očito imaju duboke temelje.

Piše: Faruk Vele

Pokazuju to događaji u posljednjih nekoliko godina. Nastojanja predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović da se nametne kao most između Moskve i Washingtona, susreti na nogometnim stadionima i često nametanje Bosne i Hercegovine kao teme u službenom dijalogu sa Moskvom, očito nije jedino što povezuje dvije zemlje. 

HDZ-ova veza

Naime, hrvatski Jutarnji list otkrio je u ponedjeljak da je ruski preduzetnik Konstantin Veniaminović Gološčapov, blizak ruskom predsjedniku Putinu, postao 12. juna 2007. hrvatski državljanin, i to na temelju preporuke Ministarstva privrede, rada i poduzetništva koje je dvije sedmice prije, 29. maja iste godine MUP-u poslalo mišljenje „kako postoji interes za Republiku Hrvatsku da ga se primi u državljanstvo“.

U obrazloženju MUP-a, koje potpisuje tadašnji ministar Ivica Kirin, navodi se kako je Veniaminoviću Gološčapovu, rođenom 15. novembra 1954. u mjestu Čeljabinsk u Rusiji, hrvatsko državljanstvo dodijeljeno na temelju članka 12. Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Ta zakonska odredba omogućava strancima „privilegirano stjecanje državljanstva po preporuci nekog državnog tijela, najčešće ministarstva“.

„Javnosti je poznato da su na taj način hrvatske putovnice stekli neki poznati sportaši, poput Nikolaja Pešalova, Eduarda da Silve i Garija Kasparova, no manje su poznata imena poduzetnika pa se godinama nagađa da su hrvatskim državljanstvom počašćeni i neki krajnje sumnjive reputacije. Potpuno je nejasno koji je to interes hrvatska država imala od primanja Veniaminovića Gološčapova u status svog državljanina, no očito su mu na tom putu najviše pomogli tadašnji ministar gospodarstva i obrane, danas pokojni Branko Vukelić, i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević“, pita Jutarnji list.

Vidošević je nekadašnji hrvatski ministar, kontroverzni dugogodišnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) i predsjednik Uprave „Kraša“, kojemu se sudi za privredni kiminal. U  hrvatskoj javnosti ga nazivaju „HDZ-ovim čedom“, iako je on imao političkih izleta van matične stranke.

Sasvim je izvjesno da je Vidoševićeve veze naslijedili oni koji su danas u vrhu RH.

Trenirali džudo

Od 2000. do 2017. privilegiranim putem državljanstvo dobila 784 stranca, od kojih je, opet sigurno ne slučajno, 66 Rusa, za koje vrijedi nepisano pravilo da svaki malo imućniji biznismen iz te velike države mora imati državljanstvo barem još jedne europske zemlje, po mogućnosti članice EU, kako bi u drugu domovinu mogao skloniti sebe, svoju porodicu i barem dio imovine u slučaju „da mu u Rusiji krene po zlu“, pojašnjava Jutarnji list.

Poznato je da su se od 90-ih godina prošlog stoljeća do danas brojni ruski tajkuni i oligarsi uzdizali prvenstveno uz blagoslov politike, ali su isto tako mnogi i preko noći padali u nemilost moskovskih vlastodržaca.

„Među takve - koji danas mogu biti gore, a već sutra dolje - očito se može ubrojiti i široj javnosti nepoznati hrvatski državljanin Veniaminović Gološčapov koji je te 2007., kada je dobio hrvatsko državljanstvo, u Moskvi radio kao potpredsjednik banke Sjeverni morski put. U svojoj biografiji navodi kako ima četiri ordena moskovskog patrijarha Alekseja II“, navodi zagrebački list u svom internetskom izdanju.

Poslovni svijet

Također, ističe kako je 1981. u Lenjingradu, današnjem Sankt Petersburgu, stekao diplomu građevinskog inženjera, a tri godine kasnije u istom gradu na Medicinskom učilištu završava i studij medicinske masaže te idućih pet godina radi kao maser u gradu Suhunimiju u pokrajini Abhaziji.

Navodno se masažom bavio i prije, a poznat je i pod nadimkom „Putinov maser“ jer se njih dvojica znaju još od mladih dana, kada su u Sankt Peterburgu trenirali džudo. S obzirom da je Putin karijeru vezao za moćni KGB, sasvim je jasno ko ih je povezao.

Bliskost s Putinom bivšem je maseru otvorila vrata poslovnog svijeta u kojem karijeru gradi od 2000. godine, kada je njegov stari znanac došao na čelo Rusije.

U javnosti se nagađalo o upletenosti „masera“ u neke sumnjive poslove i povezanosti s drugim ruskim tajkunima koji nisu na dobrom glasu. A u Hrvatskoj se spominjao kao jedan od investitora u obnovu vile Katino i gradnju luksuznog resorta uz samu morsku obalu u Luci Šipanskoj na otoku Šipanu.

Refleksije na BiH

No, veze Zagreba i Moskve imaju reflekse i na BiH. One se itekako dotiču i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a, Milorada Dodika, te predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Njih dvojica su „na istom zadatku“ i očito jednako (ne)vide budućnost BiH. Izvjesno je da veze s tim imaju i ljudi poput Gološčapova, ali i visoki zvaničnici RH.

Naime, tačno deset godina od kada je Putinov maser dobio državljanstvo Hrvatske, ruski ambasador u BiH Peter Ivancov u zagrebačkonm „Večernjem listu ustvrdio je da „u Federaciji BiH postoji hrvatsko pitanje, te ga treba riješiti“.

Žurnal.info pisao je u tom periodu da „ruski kapital ulazi u mostarski Aluminij i lukavačku Koksaru“.

Naime, u februaru iste godine hrvatske službe su zabilježile da su se u restoranu Konoba u Zagrebu sreli Josip Jurčević (direktor firme Energija d.o.o. Ploče), Ivan Vukadin, načelnik Općine Tomislavgrad, Branko Bago, načelnik Općine Posušje i nepoznata osoba ruskoga porijekla, objavio je tada Žurnal.info.

Prema informacijama tih službi, na sastanku se razgovaralo o privatizaciji Rudnika boksita Posušje, kojeg bi trebali kupiti ruski investitori i to novcem „Sberbanke“. Rudnik iz Posušja, prema  zvaničnim podacima, jedan je od glavnih dobavljača zvorničke Alumine, a koja potom svoj proizvod plasira u mostarski Aluminij.

Hrvatski biznismen Josip Jurčević, inače bivši obavještajac, čovjek je koji je neformalni ruski lobista u Federaciji BiH i Hrvatskoj. On je, prema zvaničnim izvještajima bezbjednosnih agencija, povezan sa ruskim državljanima Igorom Križajevim i Mihailom Zazhiginem. Upravo ova trojka, uspjela je stupiti u kontakt sa čelnicima HDZ-a BiH preko kojih nastoje povećati svoj ekonomski uticaj u Hercegovini.

Žurnal.info je navodio i da je na jednom od sastanaka održanim tokom marta i aprila 2017. godine dogovoreno da mostarski Aluminij proces proizvodnje prebaci na plinske pogone, te da, koristeći terminale na području Ploča ruske kompanije povećaju svoj uvoz plina u BiH.

No, to je samo dio saznanja koji govori o ruskom utjecaju u BiH i nikada negiranim vezama HDZ-a i SNSD-a s istima.

Udaljiti BiH od NATO-a

U tekstu za Radio Slobodna Europa Edina Bećirović i Senad Pećanin pisali su da savezništvo između Milorada Dodika i Dragana Čovića, lidera Hrvata u BiH, ima „očigledan ruski rukopis“.

„Dva su nedavna događaja sa istim ciljem – a to je udaljiti Bosnu i Hercegovinu od NATO integracija, dodatno ukazala koliko je efikasna diverzifikacija ruskih interesa u Bosni i Hercegovini“, naveli su autori, te zaključili:

„Putinova Rusija je prijetnja liberalnim demokracijama i to je ocjena oko koje se slažu svi respektabilni zapadni analitičari. I dok se u Sjedinjenim Američkim Državama ruska prijetnja shvata ozbiljno, većina evropskih političara još uvijek nije spremna naglas izgovoriti ono što mnogi znaju: odnosi Rusije i euroatlantskih saveznika nisu bili na nižem nivou od kraja hladnog rata. Mnoge analize i objavljene studije govore o povezanosti Rusije i ekstremno desnih stranaka, grupa i političara u cijeloj Evropi. Najpoznatija takva veza je s Marine Le Pen, lidericom Front National i članicom Europskog parlamenta, ali svakako nije jedina“.

Za sve navedeno može se naći mnoštvo potvrda u dešavanjima proteklih mjeseci i godina u BiH i regionu. Šta nam se spremna? Pitanje je to koje je mnogo puta postavljeno posljednjih sedmica. Možda je u ovoj priči naznaka nekih odgovora.

U poslu u kojeg se Putin najbolje razumije, jedino je sigurno da ništa nije slučajno.