Gdje smo mi, a gdje je komšiluk na putu ka EU

Danas je istorijski dan za naše zapadne susjede. Hrvatska je u Bruxellesu potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji.

Istorijski potpis u ime RH na pristupni ugovor stavili su predsjednik Ivo Josipović i predsjednica tehničke vlade Jadranka Kosor, a u ime EU-a, šefovi država ili vlada zemalja članica.

Potpisana su dva dokumenta - Ugovor o pristupanju i Završni akt, završni politički dokument Međuvladine konferencije u kojem se navodi sve što je usuglašeno tijekom pregovora.

"Dobijati praktički sve dokumente koje dobijaju i države članice i to se, kolokvijalno rečeno, smatra virtualnim članstvom", rekao je glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak.

Unija je s druge strane podsjetila Hrvatsku na sve preuzete obaveze i reforme. "Nastavit ćemo nadzirati napredak brodogradilišta ovih mjeseci, Hrvatska ima jasan plan šta treba učiniti na tom području kao i na planu političkih kriterija", rekla je direktorica u Upravi za proširenje Aleksandra Cas Granje.

Odluka o kandidaturi Srbije u martu, o Crnoj Gori u junu

Kako javlja dopisnik RSE iz Bruxella odluka o statusu kandidata Srbije za članstvo u EU biće donesena u martu. U zaključku u koji je Jozwiak imao uvid kasno sinoć, u četvrtak, navodi se:

Da li će Njemačka dati zeleno svjetlo Srbiji

"Sa ciljem da se Srbiji da status kandidata u martu 2012. godine, zadatak Evropskog savjeta će biti da ispita i potvrdi da je Srbija nastavila da bude posvećena i napravila progres u implementaciji dogovora koji su utvrđeni u toku dijaloga, uključujući i IBM  (integrisano upravljanje granicom)", navodi se u dokumentu.

Evropski savjet odlučio je da Srbija dobije status kandidata pod uslovom da ostvari dalji napredak u dijalogu sa Prištinom i pomogne da se omogući slobodno kretanje Euleksu i KFOR-u.

Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Srbije Laslo Varga za RSE kaže da je dosadašnji napredak u dijalogu sa Prištinom ocenjen kao nezadovoljavajući, a najteže pitanje, prema njegovom mišljenju, koje se treba riješiti do marta jeste pitanje regionalnog predstavljanja Kosova i u tom pogledu kaže da nije optimista. 

Odluka o kandidaturi Srbije i početku pregovora za članstvo Crne Gore bila je i na dnevnom redu na sastanku šefova diplomatija Evropske unije 5. decembra , kada je donesen zaključak da je Srbija ostvarila napredak i u ispunjavanju političkih i ekonomskih uslova, i u dijalogu sa Kosovom. Međutim, zbog protivljenja određenih članica EU, i činjenice da su barikade počele da se uklanjaju baš taj dan, nekoliko sati pre sastanka, šefovi diplomatije su ostavili čelnicima EU da donesu konačnu odluku o tom zahtevu Srbije.  

Savjet će do tada preispitati napredak Crne Gore u implementaciji reformi, sa posebnim fokusom na vladavinu zakona, poštovanje fundamentalnih prava i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.

Prema nacrtu zaključaka, a koji su potvrdili diplomatski izvori, Savet je već doneo odluke o pitanjima vezanim za proširenje, a njihovo zvanično objavljivanje očekuje se u petak popodne.

BiH u političkom ćorsokaku

Ministri vanjskih poslova država članica EU zatražili su hitno formiranje novog saziva Savjeta ministara BiH kako bi se pristupilo neophodnim reformama koje bi ostvarile napredak naše zemlje prema EU.

Šefovi diplomatija 27 zemalja EU takođe su u zaključcima dali snažnu podršku strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa u BiH i zatražili efikasan mehanizam za koordinaciju IPA projekata, kao i nastavak dijaloga o rekonfiguraciji OHR-a.

Savjet ministara EU tokom rasprave o BiH izrazio je ozbiljnu zabrinutost jer u BiH prevladava "politika ćorsokaka", što sprečava normalno funkcionisanje države i primjenu reformi u vezi s EU.

Takođe, u zaključcima se vide i mali pomaci s obzirom na nedavne događaje u vezi s ključnim reformama, naročito zakonom o sistemu državne pomoći, popisom stanovništva i radom zajedničke komisije za presudu "Sejdić i Finci".

"EU traži hitno sprovođenje tih ideja u konkretne rezultate", navedeno je u jednom od zaključaka.

Još jedan od zaključaka odnosi se na to da Savjet ministara EU traži efikasan mehanizam za koordinaciju u IPA projektima, što je, kako kaže Vesna Krstović-Spremo, zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH, pokazatelj da entiteti takođe mogu učestvovati u procesu EU integracija.         

Šefovi diplomatija takođe su zatražili uspostavu efikasnijih institucija, uključujući i neophodne ustavne reforme, jer BiH treba da bude u stanju da usvoji, primijeni i ojača prava i regulativu EU.