Beograđani se prisjetili ubijenih Sarajlija

Povodom 20 godina od početka opsade Sarajeva, organizacija Žene u crnom danas je na centralnom trgu u Beogradu - Trgu Republike, održala protestnu akciju tokom koje je poručeno da žrtve rata ne smiju biti zaboravljene, prenose srbijanski mediji.

Aktivistkinja organizacije Snežana Tabački rekla je novinarima da rat u BiH nije bio građanski rat, već agresija režima Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana na nezavisnu Bosnu i pokušaj da se ta zemlja podijeli između Srbije i Hrvatske.

"Ne smijemo zabijati glavu u pjesak, treba se suočiti s onim što se dogodilo, kako se slična stradanja u drugim okolnostima ne bi ponovila", rekla je Tabački. 

Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava dijelili su razglednice na kojima su ispisane izjave građana opkoljenog Sarajeva i držali transparente sa imenima gradova u kojima su počinjeni zločini, kako bi podsjetili Beograđane na 11.541 žrtvu iz Sarajeva.

"Šta je vaš najveći dobitak? Da smo još uvijek živi. Kako je izgledala ’92, kako ’93, kako ’94? ’92 – trčanje u podrum; ’93 – bježanje od granata; ’94 – prolazi... Koje su vaše izgubljene iluzije? Da komšija neće udariti na komšiju... ... Koje riječi više ne koristite? Tita mi... Kad i gdje ste bili najsrećniji? Kad pođem ovom, umjesto onom ulicom, na koju baš padne granata. Kako biste opisali savršenu sreću? Pet metara drva u mom podrumu. Gdje biste voljeli da živite? U Sarajevu 1984. Koje riječi više ne koristite? Sloboda, sreća...“

Ovo su dijelovi razgovora koje su tokom opsade glavnog grada BiH autori publikacije Vodič za preživljavanje (FAMA international) vodili sa Sarajkama i Sarajlijama. Ovi isječci sarajevske stvarnosti našli su se na 'razglednicama iz opsade', koje su aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava dijelili prolaznicima 6. aprila u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, povodom 20 godina od početka opsade.

Inicijativa je organizovala i postavljanje sedam bilborda u Beogradu sa imenima žrtava opsade.

"Tokom četiri godine opsade Sarajeva ljudi koji su živjeli u tom gradu nisu imali struju, vodu, gas, a bili su zasuti granatama. Danas, 20 godina kasnije, u Srbiji se o tome ne zna dovoljno, a najčešće se svako spominjanje opsade Sarajeva i dalje percipira kao izdaja Srbije i srpskog naroda", rekla je Maja Mićić, iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Također, u Beogradu je danas predstavljena knjiga Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi, čiji su autori Smail Čekić, Muhamed Šestanović, Merisa Karović i Zilha Mastalić – Košuta. Radi se o knjizi posvećenoj 1.601 mališanu čiji su životi prekinuti tokom opsade glavnog grada BiH.