Olli Rehn o 10. godišnjici najvećeg proširenja EU

Po ocjeni evropskog komesara za proširenje Ollija Rehna, koju je iznio u članku za ljubljansko "Delo" od ponedjeljka u povodu godišnjice zadnjeg velikog proširenja EU, Hrvatska će u punopravno članstvo EU-a biti primljena kad se u cjelini završi postupak ratifikacije Lisabonskog ugovora.

"Čak i najbrži scenarij ulaska sljedeće države članice, a to će vjerojatno biti Hrvatska, sporiji je od najsporijeg planiranog scenarija ratifikacije Lisabonskog ugovora", naveo je Rehn, između ostalog, u prilogu vodećega slovenskog lista u povodu 5. godišnjice do sada najvećeg širenja EU, kad se 1. maja 2004. Unija proširila s 15 na 25 članica.

Rehn u prilogu navodi da je za EU proširenje iz 2004., a onda i proširenje na Rumuniju i Bugarsku 2007., bilo i "pouka" za konsolidaciju politike širenja EU na nove buduće članice u jugoistočnoj Europi. Bruxelles usporedno s perspektivom širenja na zapadni Balkan i Tursku nastavlja i "uspješnu politiku stabilizacije" te regije, dodao je.

"Evropski model još je vrlo privlačan za narode u toj regiji i bilo bi pametno da se u EU ta činjenica što bolje iskoristi... Uz perspektivu širenja nastavljamo i uspješnom politiku stabilizacije jugoistočne Evrope. Ne smijemo prekinuti naša dragocjena nastojanja u težnji za mirom i društvenim razvojem u regiji", navodi Rehn te dodaje da je taj proces osnovni interes Evrope i Evropljana.

"Narodi na tom području povijesno, kulturno i ekonomski već su povezani s Evropom. Evropska unija pomaže im da ostvare svoje demokratske i legitimne snove kako bi i političkim povezivanjem postali Evropljanima", dodao je evropski komesar.

U vezi s budućim proširenjem integracije Rehn je naveo da je vrijeme na strani integracije koja taj proces vodi usporedno sa svojom unutarnjom konsolidacijom, odnosno produbljivanjem integracije.

"Usporedno produbljivanje i proširenje bili su i ostaju najbolji ključ za gradnju snažne i ujedinjene Evrope", naveo je Rehn, te podsjetio da je proširenje EU 2004. politički i ekonomski ojačalo Evropu i koristilo svim članicama, i starim i novim.

Tako se, kako obrazlaže, trgovina među starim i novim članicama u manje od deset godina utrostručila, a među novim članicama povećala za pet puta. Godišnje stope novog zapošljavanja iznosile su 1,5 posto, a nisu se ostvarili ni strahovi od velikog preseljenja radne snage na zapad niti od institucionalne blokade u odlučivanju u EU. Uz to je, sve do nedavna izbijanja finansijske krize, povećana međusobna trgovina omogućivala članicama živ ekonomski rast i veće stope povećanja BDP-a.

Fena/radiosarajevo.ba