U petak promocija knjige “Televizija pod opsadom” autora Mehmeda Agovića

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Mehmed Agović, ugledni prijeratni novinar Televizije Sarajevo (TV SA), urednik na Radio Slobodnoj Evropi, jedan od ratnih direktora RTVBiH, bivši direktor BHRT-a, a kasnije i savjetnik ministra prometa i komunikacija BiH, u petak, 10. marta će promovirati knjigu pod nazivom "Televizija pod opsadom".

Ugledni promotori

U organizaciji centra za kritičko mišljenje i Most Arta Jugoslavija, ovo po mnogo čemu značajno djelo bit će promovirano u Historijskom muzeju BiH s početkom u 18 sati.

O knjizi u kojoj se autor kritički osvrće na pripremu i upotrebu medija za huškanje na rat i oružanu agresiju na BiH govoriti će prof. dr. Nerzuk Ćurak, Boro Kontić, Dragan Stojković, te sam autor, Mehmed Agović.

"U oružanom pohodu protiv Bosne i Hercegovine devedesetih godina minulog vijeka, s ciljem njenog razbijanja i etnoteritorijalne podjele, među prioritetnim metama bila je i Radiotelevizija BiH u kojoj sam radio. Označena je kao posebna prepreka i opasnost za realizaciju Miloševićevih i Karadžićevih ratnih planova i zbog toga je i protiv nje pokrenuta brutalna agresija svim sredstvima. Plan je bio ušutkati Radioteleviziju BiH razaranjem iznutra i fizički je razbiti bombardovanjem sa zemlje i iz zraka uništavanjem njene imovine i ljudi. Tome je prethodila opsežna i pomno osmišljena kampanja režima u Beogradu u pripremanju medija za ratnu propagandu, širenje međuetničke mržnje i huškanje na rat", piše Agović u Uvodnoj riječi svoje knjige.

Neki od uposlenika nisu mogli izdržati rad pod granatama i povukli su se. Više novinara Radiotelevizije BiH otišli su "na drugu stranu" i pridružili se rušiocima njihove dojučerašnje kuće.

"Ostala je grupa istinskih novinarskih profesionalaca s namjerom da se, u skladu s raspoloživim mogućnostima, profesionalnim radom suprotstavi lažnim vijestima i organiziranoj propagandi režima iz Beograda, kasnije i iz Zagreba, protiv građana Bosne i Hercegovine. Bio je to period u kojem su novinari u najtežim uslovima, pod oružanom prijetnjom i političkim pritiskom u vlastitoj zemlji, dokazivali svoj profesionalni novinarski dignitet", navodi Agović.

Udar na televiziju

Inače, Agović u knjizi ističe i kompleksan odnos tzv. međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini tokom rata 90-ih do Dejtonskog sporazuma i previd s teškim posljedicama: očekivanje da će se ideološko-političke snage koje su vodile rat preko noći promijeniti i pristati da grade mir i zajednički život u BiH.

"Potvrdilo se, nažalost, da neprijateljstva protiv Radiotelevizije BiH, ali i protiv države Bosne i Hercegovine, nisu nestala ni nakon završetka rata. Svoje planove njeni neprijatelji su nastavili provoditi i u miru, samo drugim sredstvima", konstatira Agović.

Pored destrukivnog odnosa prema državi, to se posebno pokazalo na ulozi javnih medija u BiH čiju nezavisnu ulogu i rad stranke na vlasti nisu nikada prihvatile uprkos velikom trudu međunarodne zajednice i ulaganja novca u izgradnju Javnog RTV sistema BiH.

Štaviše, smatra Agović, Javni medijski servis u Bosni i Hercegovini bio je konstantno neka vrsta taoca vlasti složene od različitih etnopolitičkih interesa i vizija o budućnosti države. Tome svjedočimo i danas.

U knjizi su dokumenti o tome kako je Javni medijski servis BiH od početka na razne načine ušutkivan i onemogućavan. U ratu pokušajem fizičkog uništavanja iz artiljerijskih oruđa bivše JNA i snaga bosanskih Srba, a u miru raznim političkim pritiscima, razaranjem iznutra, finansijskim iscrpljivanjem, osporavanjem potrebe postojanja na državnom nivou i pokušajem njegovog gašenja jer se ne uklapa u zamišljenu sliku etnonacionalnih oligarhija koje žele etnički koncipirane medije za "svoje narode".