Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH: Mali broj prijavljenih slučajeva ratnog silovanja

U Sarajevu je u ponedjeljak, 4. novembra održan okrugli stol "Presjek dosadašnjeg procesa implementacije Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH" s ciljem analiziranja dosadašnjih procesa po pitanju implementiranja zakona, te njegovog daljeg korištenja u praksi.

Usvojeni Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine, počeo je sa primjenom 1. januara 2024. godine, a između ostalog omogućava ostvarivanje prava na banjsku rehabilitaciju i socijalne mjere za civilne žrtve rata.

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH, kazao je da u BiH vrlo često komplikacije nastaju zbog administrativnih barijera, odnosno u kontekstu različnih nivoa vlasti koji imaju obavezu da primijene određene zakone.

"Znamo da su kantonalna ministarstva prilagodila svoje zakone shodno donesenom federalnom propisu. Sada bi centri za socijalni rad i ostali uključeni u ovaj proces trebali da daju svoj doprinos u implementaciji zakona", kazao je Delić.

Podsjetio je da je FBiH prva u svijetu donijela zakon koji je prepoznao djecu rođenu kao posljedica ratnog silovanja.

"Međutim, zabrinjava nas veoma mali broj prijavljene djece, ali i žena koje su silovane u ratu i ja se nadam da ćemo kao što smo i ovaj zakon donijeli u saradnji sa nevladnim sektorom i svim zainteresovanim stranama, eventualno otkloniti sve nedostatke koje imamo u samoj implementaciji ovog zakona", dodao je Delić.

Smatra da je stigma jedan od uzroka takvog stanja te da je izuzetno važno da sve žrtve ispričaju svoju priču radi očuvanja istine i nacionalne svijesti o onome šta se tokom agresije na BiH događalo.

"Druga stvar je neinformisanost. Činjenca je da se o ovim temama malo ili nimalo govori u medijima. Uvijek su važnije druge teme koje apsolutno nemaju nikakvog, posebno nacionalnog značaja kakva je ova tema i ja se nadam da ćemo u narednom periodu popraviti to", kazao je Delić.

Ajna Mahmić, pravna koordinatorica TRIAL Internationala, kazala je da je Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH kvalitetniji nego prethodno primjenjivi zakonski okvir, ali da je sada najvažniji korak proces implementacije.

"Upravo je to tema današnjeg okruglog stola i pokušali smo da okupimo što veći broj predstavnika institucija koje rade na implementaciji i koriste ovaj zakon na svim nivoima, s obzirom na vrlo kompleksnu prirodu složenog ustrojstva države BiH, pa i samog zakona koji se dijeli u svojoj nadležnosti na više nivoa", kazala je Mahmić.

Dodala je da im je cilj identifikovati probleme i napraviti presjek onoga što je urađeno od januara ove godine, početka implementacije zakona te da pronađu zajednička rješenja.

"Brojne su sfere u kojima možemo to uraditi, kako u smislu same implementacije prava, poput onog na banjsku rehabilitaciju, koje je prepoznato kao jako značajno, a do sada još uvijek nije ostvareno, niti omogućeno. Razgovaraćemo i o ostvarivanju statusa civilne žrtve rata u Federaciji BiH, ponajviše zbog novouvedene kategorije - historijskog napretka - a to je prepoznavanje djece rođene zbog čina ratnog silovanja“, kazala je Mahmić.

Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95, kazala je da su uočeni mnogi problemi u vezi implementacije zakona i da je cilj pronaći model kako te probleme prevazići.

"Kada smo radili na donošenju zakona, većina nas je bila uključena u izradi nacrta. Nismo tražili ispunjenje muzičkih želja. Svako je pravo jako bitno, ali ono što je prioritet jeste usaglašavanje novčane pomoći, mjesečne nadoknade, banjsko liječenje je zaista prioritetno, stambeno zbrinjavanje…", kazala je Kaloper i dodala da je neophodno ubrzati implementaciju zakona na koji su žrtve čekale 30 godina.