Udruženi zločinački poduhvat Armije BiH?

Udruženi zločinački poduhvat. Ovim je riječima Tužilaštvo Bosne i Hercegovine opisalo zločine Armije Republike Bosne i Hercegovine i odgovornost civilnih vlasti (SDA) nad Hrvatima u Bugojnu 1993. i 1994. godine.

Cilj udruženog zločinačkog poduhvata, pojasnila je Slavica Terzić, tužiteljica u predmetu "Gasal i ostali" iznoseći svoju završnu riječ u ovom procesu, bio je protjerati Hrvate iz Bugojna.

"Ovo je prvi put da se povlači teza o udruženom zločinačkom poduhvatu za ratna događanja u centralnoj Bosni. Uvjerena sam da će sudsko vijeće prihvatiti ovakvu kvalifikaciju jer zasniva se na neoborivom i ključnom dokazu, dnevniku Dževada Mlaće", izjavila je za "Večernji list" tužiteljica Slavica Terzić.

Inače, završnim riječima Tužilaštva BiH privodi se kraju troipogodišnji proces suđenja Nisvetu Gasalu, komandantu logora Stadion, Musajbu Kukavici, komandantu straže u ovom logoru, i Senadu Dautoviću, komandantu Stanice javne sigurnosti u Bugojnu.

Tužiteljica Terzić u svom je izlaganju pokušala sažeti 130 stranica završne riječi koja se zasniva na dnevniku Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna.

"U dnevniku Dževada Mlaće zapisan je plan za sve ono što se kasnije događalo. U njemu su svi odgovori, planiranja, operativni plan događanja u Bugojnu u ratnom periodu. U ovom dnevniku su svi odgovori koji su potrebni ovom vijeću, ovdje su posložene sve radnje i sve osmišljene ideje velikih i malih riba", kazala je, uz ostalo, tužiteljica Terzić.

Govoreći o konkretno optuženima, tužiteljica Terzić je Nisveta Gasala i Musajba Kukavicu nazvala malim, a Senada Dautovića, velikom ribom. Iako ih je nazvala "malim ribama" Terzićeva se u svoj završnoj riječi posebno osvrnula na iskaze Nisveta Gasala i Musajba Kukavice koji se tiču odvođenja hrvatskih zarobljenika na prisilno kopanje rovova. Gasal u prisiljavanju na rad izgladnjivanih i mučenih zatvorenika nije vidio ništa strašno.

No, posebno mjesto u ovom dokumentu koji argumentovano potvrđuje tezu Tužilaštva BiH o tomu da je u Bugojnu proveden udružen zločinački plan zauzima Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna.

"Dnevnik Dževada Mlaće, koji je u posjedu Tužilaštva BiH od 16. aprila 2007. godine, od akcije hapšenja Enesa Handžića i Senada Dautovića prilikom koje je pretresena i kuća Dževada Mlaće, ključni je dokaz Tužilaštva jer sadrži operativni plan svih akcija, svih pora života u ratnom Bugojnu, svih kazamata, svih mučilišta", naglasila je u svojoj završnoj riječi tužiteljica Tužiteljstva BiH, Slavica Terzić, te kao kazamate i mučilišta nabrojala Stadion NK Iskra, Gimnaziju, KSC, Marksistički centar, Centar službi sigurnosti.

Zločini nad bugojanskim Hrvatima ne bi olako dobili svoj pravosudni epilog da nije biloključnog svjedoka-pokajnika, Enesa Handžića, koji je priznao svoju krivicu i pristao svjedočiti za Tužilaštvo. Bivši bezbjednjak 307. brigade Armije BiH osuđen je na osam godina zatvora, a dan nakon njegovog priznanja otkrivena je i prva masovna grobnica, nakon 17 godina.

Međutim, iaktuelni ministar odbrane BiH Selmo Cikotić mogao bi se naći na optuženičkoj klupi, jer se protiv njega vodi istraga za iste ratne zločine kao u predmetu „Gasal i ostali“. Cikotić je 1993. i 1994., u vrijeme kada su počinjeni zločini, bio komandant Operativne grupe Zapad 3. jorpusa Armije BiH.