U institucijama RS nema ni 5 posto Bošnjaka

Delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske upozorili su danas na malu zaposlenost predstavnika tog naroda u institucijama RS-a, iako je u Ustavu propisano proporcionalno učešće svih konstituvnih naroda. 

 

“Nažalost, u zadnje vrijeme vrve mediji o tobožnjoj zaštiti jednog od konstitutivnih naroda na prostoru Federacije BiH, a to isto mi ovdje nemamo”, rekao je predsjednik tog kluba Mujo Hadžiomerović podsjetivši da su već ranije upozorili na diskiminaciju Bošnjaka kao konstitutivnog naroda u RS-u. 

 

Hadžiomerović je na pres-konferenciji ovu tvrdnju ilustrovao i konkretnim podacima iz decembra 2009. o nacionalnoj strukturi zaposlenih u entitetskim upravama, upravnim organizacijama i fondovima. 

 

Tako je u Poreznoj upravi RS-a od 808 uposlenih, 791 srpske nacionalnosti, šest je Bošnjaka, šest Hrvata, jedan Slovenac, dva Crnogorca, jedan Ukrajinac i jedan iz reda ostalih, a u Deviznom inspektoratu od 11 zaposlenih svi su Srbi, kao i Upravi za inspekcijske poslove u kojoj rade 293 osobe. 

 

Bošnjaka nema ni u Upravi Civilne zaštite, koja ima 147 zaposlenih, svega osam ih je u Upravi za geodetske i imovinskopravne poslove u kojoj je zaposleno 689 osoba. 

 

Uposlenih  Bošnjaka nema ni u Zavodu za standardizaciju i meteorologiju RS-a, ni u Agenciji za vode oblasnog i riječnog sliva Save, Agenciji za šume, Agenciji za pružanje stručne pomoći u poljoprivredi, Sekretarijatu za vjere. 

 

Svega dva Bošnjaka rade u Zavodu za statistiku RS-a, nijedan nije dobio posao u Pedagoškom zavodu, niti u Direkciji za robne rezerve, kao ni u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog naslijeđa, Zavodu za geološka istraživanja… 

 

Od ukupno 10.692 uposlena u entitetskim organima uprave, uključujući i MUPRS-a, 472 su Bošnjaci. 

 

Hadžiomerović je potvrdio i da je Klub Bošnjaka nakon današnje sjednice donio i zaključak na Strategiju zapošljavanja u RS-u, koju je nedavno usvojila Narodna skupština RS-a, a u kojem naglašavaju da je malo dodirnih tačaka i uporednih pokazatelja u pogledu analize stanja i budućih ciljeva razvoja, u smislu stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora BiH, a sve kao uvjet pridruživanja evropskoj porodici zemalja. 

 

S takvom strategijom, kazao je, ne može se u EU, zbog čega Vladu RS-a pozivaju da radi na promoviranju slobodnog kretanja robe na cijelom prostoru BiH, na reformi javne uprave i stvaranju efikasnijih institucija, razvoju tržišne ekonomije te efikasnijoj borbi protiv kriminala i korupcije.