Šta su radili prije politike: Čime su se bavili Dodik, Radončić, Raguž, Izetbegović...

Uvijek su zanimljive priče o životima bosanskohercegovačkih političara prije dolaska na veliku, najveću scenu. Mnogi od njih, većina ustvari, nisu se bavili nikakvim javnim poslovima. Bili su to skromni profesori, ekonomisti, novinari, građevinci, čuvari...

Tek rijeki su političkog staža imali prije agresije na našu zemlju. Samostalnu zemlju neko je morao povesti u budućnost. U međuvremenu, mnogi su odustali, a politička scena osvježena je novim licima uz uglavnom zastarjele ideologije.

Koje su škole završili bh. političari: Gdje su diplomirali Izetbegović, Dodik, Čović... 

Vjerovatno ne postoji niti jedna zemlja na planeti gdje su političari tako omraženi kao i ovdje i gdje je funkcija političara toliko degradirana. Stoga su priče ''o prošlosti'' onih koji danas odlučuju u ime svih nas, živopisne i čitljive. Prisjetimo se ko su i šta su zapravo ti ljudi?

Milorad Dodik odrastao je u radničkoj porodici i u svakoj prilici rado se prisjeća djetinjstva, putovanja po pijacama bivše Jugoslavije i sretne mladosti. Nakon uspješno okončanog studija u Beogradu, vraća se u rodne Laktaše gdje postaje predsjednikom Izvršnog odbora općine Laktaši. Poslanik u Parlamentu BiH bio je od 1990. godine. Dodik, dakle, stanovitog političkog iskustva i ima iz perioda prije agresije.

Mladen Ivanić bio je novinar Radija Banja Luka, a prije ulaska u politiku, pristojnu karijeru gradio je predavajući političku ekonomiju na fakultetima u Banjoj Luci i Sarajevu. I on je, poput današnjeg političkog protivnika iz prethodnog pasusa, karijeru političara započeo prije rata. Godine 1991. izabran je za člana Predsjedništva Republike BiH. 

S obzirom na zakone koji su privatnim kompanijama u socijalizmu dozvoljavale samo pet zaposlenika, Jerko Ivanković Lijanović bio je jedan od četiri brata koji su održavali porodični biznis u mesnoj industriji. Bavio se uglavnom poslovima oko finansija. Njegov politički uspon započeo je nakon agresije kada je bio jedan od osnivača Narodne stranke radom za boljitak.

Martin Raguž bio je stručni saradnik u Skupštini Općine Stolac. Godine 1990. Savez socijalističke omladine BiH čiji je bio član, postaje stranke SSO-DS, a Ragužu pripada mjestu u Predsjedništvu. Potom se kandidirao i za člana Predsjedništva BiH, bez uspjeha, kao i na posljednjim općim izborima. 

Radončić i Kojović novinari

Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost, novinarstvom se počeo baviti 1978. godine. Dvije godine poslije, postao je urednik Omladinskog pokreta u Titogradu, Crna Gora. Politikom se počeo baviti 1983. godine. Bio je sekretar Republičkog komiteta Saveza komunista Crne Gore. Bio je i dopisnik zagrebačkog tjednika Danas. Dnevni avaz pokrenuo je sredinom devedesetih.

Predrag Kojović od 1988. godine radio je kao novinar na Radiju Sarajevo, a uskoro se okušao i na Televiziji Sarajevo. Radio je za magazin Nedjelja, bio je ratni izvještač Yutela iz Kninske Krajine i s Kosova. Tokom rata, bio je izvještač agencije Reuters iz Slovenije, Hrvatske i BiH. Prvi je novinar koji je ratne 1994. godine objavio snimke koncentracionih logora Dretelj i Heliodrom u Mostaru. Izvještavao je i iz Iraka, Sierra Leoneu i Južnoafričkoj Republici.

Mostarac Mirsad Kebo do izbijanja agresije bio je direktor RO Lipa Sarajevo, a istaknuo se i kao direktor Javnog komunalnog poduzeća Rad u Sarajevu. U politiku je profesionalno zakoračio 1999. godine obavljajući u međuvremenu niz važnih funkcija.

Podatke o ''životima prije života'' najuglednijih bh. političara kao i ostale interesantne podatke možete pronaći u političkim infografikama portala Radiosarajevo.ba.