Šta će sadržavati Zakon o javnim okupljanjiima u Kantonu Sarajevo?

Nacrt novog zakona o javnim okupljanjima Kantona Sarajevo trebalo bi da bude istinski demokratski zakon, po mjeri svih građana Kantona, te je u vezi s tim i ostavljen rok od 90 dana za javne rasprave koje su uključivale predstavnike kantonalnih vlasti MUP-a, nevladinog sektora i udruženja građana, rečeno je nakon današnje javne rasprave, javlja Fena.

Danas je organizirana posljednja javna rasprava, nakon koje će brojne sugestije predložene tokom tromjesečne debate ići pred Vladu Kantona Sarajevo, koja će zatim prijedlog zakona uputiti Skupštini na usvajanje.

Ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Željko Mijatović je rekao da iniciranje ovog zakona nije bio negativan odgovor Vlade na najave da će krajem godine doći do velikih protesta građana. Također je naveo da je prvobitno bilo planirano da se donesu izmjene i dopune na Zakon o javnim okupljanjima iz 2001. godine kako bi se on uskladio s brojnim propisima donesenim u međuvremenu iz oblasti pravosuđa, javnog reda i mira, nošenja oružja i drugog. Međutim, odmah je postalo jasno da će trebati više od 50 izmjena zakona te se onda krenulo u izradu novog, integralnog teksta.

Neke dileme još otvorene

I nakon 90 dana javne rasprave neke dileme su ostale otvorene. Mijatović je ukazao na to da je jedna od osnovnih primjedbi bila da li Skupština i Vlada KS trebaju zakonom odrediti gdje će se održavati javni skupovi.

Naime, predloženo je da se od održavanja javnih skupova izuzumu prostori u blizini bolnica i škola, magistralne saobraćajnice i autoputevi te putevi po kojima voze šinska vozila. Mijatović je kao primjer naveo spontano okupljanje navijača FK Sarajevo nakon ubistva u Širokom Brijegu, odnosno da li bi oni mogli skrenuti pažnju na svoju poruku da su njihovi protesti održani, naprimjer, kod stadiona Koševo. Zato je naglasio da ne treba donositi zakon koji se neće moći provoditi, jer bi, u navedenom primjeru, policija dobila nemoguć zadatak da je neko naredio uklanjanje demonstranata.

Poseban problem su stihijski skupovi, iza kojih nema nekog organizatora, a Mijatović naglašava da MUP ne želi da dođe u situaciju da upotrebljava silu protiv mirnih demonstranata.

Jedan od problema je i okupljanje ispred objekata koje osiguravaju državne i federalne agencije. Predloženo je da se zabranjuje okupljanje ispred objekata na udaljenosti koju odrede ove agencije, ali je to u Sarajevu teško provodivo.

Mijatović naglašava da su nedoumice ostavile i riječi "netrpeljivost" i narušavanje "javnog morala", posebno što je ostavljeno policijskom organu da to subjektivno procjenjuje.

Dilema je da li prekinuti skup ako se na njemu pojavi neko naoružan, posebno ako se radi o pojedinačnom provokatoru.

Ministar Mijatović je na kraju svog izlaganja zaključio da se radi o dobrom zakonu, koji nikako nije usmjeren protiv građana.

Kantonalni premijer Besim Mehmedić naglašava da je ključna stvar da ovaj zakon bude prihvaćen konsenzusom svih građana, te da bude onakav kakav bi trebalo da bude kada se jednom BiH priključi Evropskoj uniji.

Svaki pojedini član ovog zakona nije pitanje jedne vlade, nego treba poslužiti kao matrica za sve druge zakone, ocijenio je premijer Mehmedić.

Formulacija "javni moral"

Javna rasprava je garant demokratičnosti postupka i omogućit će da se dođe do najboljeg teksta, te njegove efikasnosti i provodivosti, smatra predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Srđan Dizdarević.

Naglasio je kako je sloboda mirnog okupljanja jedna od temeljnih sloboda i jedan od ispita demokratičnosti vlasti.

Dizdarević smatra da se građani u BiH opredjeljuju za ovakav oblik manifestacije nezadovoljstva zbog nespremnosti vlasti za dijalog.

Zakon zato ne treba da se bavi posljedicama ovog nezadovoljstva, a Dizdarević je protiv toga da se građani "udalje u rezervate", jer se njihovi opradvani zahtjevi moraju čuti.

I Dizdarević je iznio primjedbe na formulacije u kojima se spominje "javni moral", upitavši ko to ima monopol da ga interpretira u pluralnom društvu. Za njega je jedino mjesto gdje se sloboda nekog pojedinca zaustavlja onda kada ona počinje ugrožavati slobodu drugog.

Na neke dijelove zakona iznesen je još niz primjedbi od predstavnika udruženja i političkih stranaka.

Akcija građana smatra da je cilj ovog zakona da odvoji vlast od naroda i da će nas vratiti nekoliko decenija unatrag.

Predstavnik Naše stranke smatra da predloženi zakon ide u zaštitu institucija protiv kojih se demonstrira.

Zanimljivu primjedbu imala je i predstavnica udruženja Sine qua non, koje se bavi zaštitom autorskih prava, tražeći da se u zakon unese i zabrana neovlašteng korištenja nečijih autorskih prava na javnim skupovima, posebno kada je u pitanju korištenje muzike, prenosi Fena.