Šta će donijeti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt?

Suština izmjena koje je nametnuo OHR u Bosni i Herceovini odnosi se na rokove za formiranje vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i sprečavanje blokade vlasti.

Prve reakcije političara pokazuju da još niko ne zna detalje, kako će se nove izmjene provoditi.

Dok jedni smatraju da je ovakva odluka opravdana, stručnjaci ipak smatraju da će se ovim produbiti postojeće podjele.

Nametnutom izmjenom kroz povećanje broja delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sa 17 na 23 u svakom klubu konstitutivnih naroda, te povećanjem broja delegata u klubu Ostalih sa sedam na 11, sada je za imenovanje, odnosno predlaganje predsjednika i potpredsjednika entiteta potrebno 11 ruku.

Ovim potezom sada neće biti moguće blokiranje imenovanja Federalne vlade. Izmjenama se pokušava riješiti i pitanje iz presude "Ljubić". Skraćeni su i rokovi za donošenje odluka, kao i upotreba vitalnog nacionalnog interesa, piše BHRT.

Odlukom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini se mijenja:
• Dom naroda će imati 80 delegata, umjesto dosadašnjih 56. Klubovi konstitutivnih naroda će imati po 23, umjesto po 17 delegata.
• Prvi put će i Ostali iz svih kantona biti predstavljeni u Domu naroda jer se broj delegata u Klubu Ostalih sa sedam povećava na 11.
• Dati su rokovi da kantonalne skupštine ni po Ustavu Federacije BiH neće moći blokirati delegiranje delegata u Dom naroda. Ukoliko to budu radili, Centralna izborna komisija će popuniti nedostajuće delegate.
• Za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH također je dat rok.
• Skraćen je set pitanja koja definišu vitalni nacionalni interes, čime se sprječava neograničena zloupotreba vitalnog interesa.
• Ustavni sud Federacije BiH će birati članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa iz reda sudija tog suda.

Još uvijek niko iz parlamentarnih stranaka u Federaciji BiH ne zna kako će se primjenivati nova odluka, dok se, tvrde, ne budu znali izborni rezultati.

"Bitno je da njegove izmjene vode u pravcu deblokade i brze implementacije izbornih rezultata", poručila je Alma Čolo (SDA), dok Nermin Nikšić (SDP BiH) smatra sljedeće:

"Visoki predstavnik nema baš nadležnosti da mijenja Ustav Bosne i Hercegovine, koji rješava pitanja provođenja odluka Suda u Strazburu".

Komentar je uputio i Elmedin Konaković (Narod i pravda) koji navodi: "Tražimo od visokog predstavnika da ne tretira samo Federaciju BiH i da nam ne ostavlja ova asimetrična rješenja."

"Nemoguće je odmah sada porediti sa Izbornim tekstom šta je to tačno i izračunati ono što je visoki predstavnik donio. Jasan je stav da je visoki predstavnik prvo trebao da stavi van snage sve odluke visokih predstavnika od ranije jer time je narušio naš sporazum od ranije", kazao je Marinko Čavara (HDZ BiH).

No, sigurno će povećanje broja delegata ponovo donijeti problem popune Kluba Srba koje je i ranijih godina bio krnjav, tvrdi politički analitičar Almir Terzić. Osim toga, na budžet dolaze 22 delegata, čije mjesečne plate budžet koštaju dodatnih skoro 90 hiljada maraka.

"Imat ćemo jedan veliki disbalans u načinu izbora delegata s obzirom na to da je sasvim sigurno da Zapadnohercegovački kanton, Bosansko-podrinjski kanton, pa možda čak i Posavski kanton i još neki kantoni u Federaciji BiH neće moći dati određen broj naroda, iako je rečeno da će svi narodi moći delegirati minimalno po jednog delegata u Dom naroda".

To bi značilo, pojašnjava Terzić, da nekoliko kantona izabere Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Sada se postavlja pitanje - hoće li ovakva odluka produbiti postojeće podjele?

Zanimljivo je da nametanje odluke nisu podržali ni posmatrači Evropskog parlamenta, koji u Bosni i Hercegovini borave u sklopu posmatračke misije OSCE-a tokom Općih izbora u našoj zemlji.