Srbija bi mogla odustati od slučaja Divjak

Tragom informacije koju je prije dva dana iznijela u javnost ministarka pravde Srbije Snežana Malović da će najavljeno revidiranje optužnica protiv osumnjičenih za ratne zločine koje su svojevremeno podigli vojni sudovi u Srbiji protiv državljana BiH i Hrvatske biti predmet bilateralnih razgovora, istraživali smo šta se događa na relaciji Beograd - Sarajevo i Beograd - Zagreb, piše Slobodna Evropa.

Barašin: Stav je jasan

Sa predstavnicima bh. tužilaštva, kako smo saznali iz pouzdanih izvora u Beogradu, očekuje se susret sredinom ove sedmice i početak razgovora o spornim predmetima.

Problem u saradnji dva tužilaštva predstavlja to što nema još potpisanog Sporazuma o međusobnom ustupanju dokaza koji je ranije već potpisan sa Hrvatskom i Crnom Gorom, kažu u Beogradu. Tužilaštvo Srbije je, kako saznajemo, spremno da, nakon potpisivanja Sporazuma, ustupi sve predmete BiH, uključujući i najnoviji slučaj generala Jovana Divjaka.

Pozvali smo tužioca BiH Milorada Barašina u pokušaju da saznamo hoće li taj sporazum biti uskoro potpisan.

„Moj stav je jasan. Za predmete koje smo mi počeli prije, treba ostaviti da se rade u BiH. A pregovaranje o potpisivanju Sporazuma se nastavlja", kazao je on.

Na pitanje ko odugovlači sa potpisivanjem tog Sporazuma, Barašin je odgovorio:

"Problem je u Srbiji, jer mora da popusti u nekim stvarima i da shvati kako je ustrojena BiH, kakav je Ustav BiH. Mi smo na putu da to riješimo, a kad se riješi, bićete obaviješteni“, kaže Barašin.

U Tužilaštvu za ratne zločine BiH kažu da je za potpisivanje Sporazuma potreban politički dogovor na nivou dvije države, a ne samo dogovor Tužilaštva, a takav politički dogovor još nije postignut.

Politička zloupotreba

Ministarka pravde Snežana Malović je ovog vikenda, najavljujući ubrzan rad mješovite komisije sa Hrvatskom, bila nešto konkretnija.

„Cilj te radne grupe nije samo da evidentira predmete i potkernice, već da u zajedničkoj akciji dva tužilaštva utvrdi gdje je najcjelishodnije da se ti predmeti procesuiraju i da li uopšte treba dalje da se vode“, rekla je ona.

Vratimo se Beogradu koji je međunarodnim potjernicama i hapšenjima koja su se pokazala neosnovanim izazvao velike skandale i probleme sa susjedima (slučajevi Jurišić, Ganić i Purda a očekuje se da se razriješi i slučaj generala Divjaka).

Pokazalo se da je Tužilaštvo nekritički preuzelo predmete bivšeg Vojnog suda iz Miloševićevog vremena i da treba zato dobro pretresti sve te slučajeve na osnovu kojih su izdate potjernice. A ima ih oko 90.

Ipak, upozorava advokat Đorđe Dozet, bivši sudija Vojnog suda koji je još početkom 90-ih otišao u advokaturu protiveći se političkoj zloupotrebi suda, odgovornost za neosnovane potjernice nisu samo na bivšem Vojnom sudu.

„Svaki taj predmet je bio na ocjeni Tužilaštva za ratne zločine. Nije mogao istražni sudija Suda za ratne zločine donijeti bilo kakvu odluku po zahtjevu za sprovođenje istrage ili po optužnici Vojnog tužilaštva prije nego što se Tužilaštvo za ratne zločine o tome izjasni“, kaže Dozet.

Sporna hapšenja i regionalne svađe povodom njih, uz blokade koje postoje zbog nefunkcionisanja države kao što je to slučaj sa BiH, počeli su ozbiljno da kompromituju osnovnu ideju sa kojom se krenulo u domaća suđenja za ratne zločine, a to je - kažnjavanje krivaca, i to prije svega onih iz sopstvenog naroda kako bi se stvorio prostor za istinsko pomirenje.