Sjećanje na holokaust u vremenu neofašizma

Zatvorenici u Auschwitzu (Arhiv)

Samo šest dana prije Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, u Bosni i Hercegovini je usvojen Krivični zakon kojim se ne zabranjuje negiranje genocida i holokausta. Izmijenjeni Krivični zakon će građane i građanke BiH približiti Evropskoj uniji, jer je time ispunjen jedan od preostalih uslova za liberalizaciju viznog režima.

Kožemjakin: Osvježiti sjećanje u vremenu neofašizma

Za Borisa Kožemjakina, predsjednika Jevrejske opštine u Sarajevu ovakav čin domaćih političara šalje „katastrofalnu poruku o BiH“.

„Ispada da ljudi u BiH nemaju ni toliko snage da donesu zakon kojim će zabraniti negiranje genocida i holokausta, što je skoro cijeli svijet već uradio. Ne ide to na čast ni političarima ni nama svima koji te političare biramo“, izjavio je Kožemjakin za Radiosarajevo.ba

Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini će Dan sjećanja na holokaust obilježiti izložbom „Jevreji stradali u Narodnooslobodilačkoj borbi“, polaganjem vijenca na spomenik Jevrejima stradalim u II svjetskom ratu na sarajevskom jevrejskom groblju, te komemorativnom akademijom.

„U ovom povampirenom vremenu neofašizma u svim krajevima Evrope pa i našoj zemlji treba osvježiti sjećanja na holokaust kao jedno od najvećih zala II svjetskog rata, pa možda i cijele povijesti čovječanstva, kako se nešto takvo ne bi nikada ponovilo. Nažalost, to se u BiH ponovilo tokom proteklog rata, hvala Bogu, manjih razmjera, ali ipak prebrojavanje ne vodi ničemu. Na ovim prostorima mora zavladati mir i razumijevanje. Problemi se ne rješavaju uništavanjem naroda“, kaže Kožemjakin.

Od zaštite do sustavne diskriminacije

Bosanskohercegovački Jevreji, Sefardi, došli su u ove krajeve koncem XIV stoljeća, protjerani inkvizicijskim zakonima u Španiji i drugim dijelovima Evrope. Koliko toliko ljudskih i građanskih prava garantiralo im je tadašnje Osmansko carstvo. Jevreji nisu bili ugroženi ni tokom austro-ugarske vladavine, a Socijalistička Jugoslavija također nije diskriminirala Jevreje.

Međutim, nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina, daytonski određena, Jevreje, kao i sve druge manjine sustavno diskriminira Ustavom i Izbornim zakonom.

Komentirajući presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojom je naloženo BiH da reformira Ustava i promijeni Izborni zakon, kako bi i pripadnici ne-konstitutivnih naroda mogli biti birani za članove Predsjedništva, Kožemjakin smatra da nema dovoljno političke volje da se nešto takvo učini.

„Ako i ima političke volje, to je onda od stranke do stranke, u jednoj ima u drugoj nema“, dodaje predsjednik Sarajevske jevrejske opštine.

„Nadam se da će Bosna i Hercegovina prihvatiti obavezu koju joj nameće Evropski sud za ljudska prava. Ambicije ove presude nisu da neko od Jevreja bude izabran nego da se otvori mogućnost da svi građani i sve nacionalne manjine imaju ista prava i ravnopravan pristup izbornom procese. Svjedoci smo i da su konstitutivni narodi tamo gdje su u apsolutnoj manjini diskriminirani po istoj osnovi kao i nacionalne manjine“, smatra Kožemjakin.

Nermin Čengić: Holokaust - nekom tuga, nekom sreća
Sarajka koja je preživjela Aušvic
Otvorena izložba "Jevreji stradali u NOB-u"

kenan, radiosarajevo.ba