SDA: Tzv. Herceg Bosna je bila UZP - HDZ: Ona je sinonim za opstanak BiH

Povodom godišnjice osnivanja paradržavne tvorevine Herceg Bosne (HB) oglasili su se iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).

Prvo su iz SDA poručili da obilježavanje godišnjice osnivanja takozvane HB predstavlja, kako je saopšteno, najgrublje vrijeđanje porodica ubijenih, žrtava silovanja, logora, tortura i drugih zločina koje su provodile vlasti ove paradržavne zajednice.

Podsjetili su da je pravosnažnom presudom Haškog tribunala utvrđeno da je takozvana HB bila udruženi zločinački poduhvat (UZP) koji je za cilj imao stvaranje etnički čistog hrvatskog entiteta i njegovo ujedinjenje sa Hrvatskom.

U SDA su pri stavu da se mora pokazati pijetet prema žrtvama takozvane HB, baš kao i prema žrtvama zločina Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Vukovaru.

Istakli su da je HDZ BiH umjesto toga odlučio da slavi ratne zločince i vrijeđa njihove žrtve.

"Zvaničan stav Evropske unije i Ujedinjenih nacija (UN) jeste da se presude Haškog tribunala moraju poštovati i svako suprotno postupanje je kršenje temeljnih civilizacijskih načela i vladavine prava. Temeljna civilizacijska načela podrazumijevaju slavljenje pobjeda nad zločinačkim tvorevinama, pogotovo nad onima čiji su zločini presuđeni pred međunarodnim tribunalima. Zato bi opravdano i potrebno bilo obilježavati ne dan osnivanja, nego dan gašenja paradržavnih tvorevina", naglasili su iz SDA.

Zatim je uslijedila reakcija iz HDZ-a.

Za njih je ova paradržavna tvorevina. kako su naveli, zajednički odgovor na napade i sprsku agresiju na Hrvate u Bosni i Herceogvini.

Kao razlog za njeno osnivnaje su naveli i to da "u Bosni i Hercegovini nije funkcionirala ni zakonodavna, ni izvršna vlast, nije bilo pravne sigurnosti."

"Ne smije se zaboraviti da je JNA u međuvremenu rat donijela i u Bosnu i Hercegovinu, te je 1. listopada iste godine sravnjeno hrvatsko selo Ravno, a tada bošnjački dužnosnici u Sarajevu govorili kako to nije njihov rat", naglašeno je iz HDZ-a.

Tvrde da Hrvati tada nisu tražili etničku podjelu Bosne i Hercegovine dodavši:

"HZ HB, a kasnije HR HB, predstavljala je hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine, kako bi hrvatski narod mogao imati pravo na predstavljanje u političkom, gospodarskom, kulturnom smislu."

Za ovu političku stranku je takozvana HB, kako je saopšteno, sinonim za osptojnost Bosne i Hercegovine u vremenu agresije.

Zatim su se osvrnuli na preusud Haškog tribunala poručivši:

"Presuda Haškog tribunala nije usmjerena protiv ideja HZ HB, niti je Haški sud osudio HB, osudio je šest dužnosnika, sa čijom se političkom konstrukcijom zajedničkog zločinačkog pothvata nikada nitko ne smije složiti."

Pozvali su političke predstavnike Bošnjaka da im odgovore na sljedeće pitanje:

"Da li je presuda Haaškog tribunala nekadašnjem načelniku Glavnog stožera Armije Republike Bosne i Hercegovine Rasimu Deliću, također presuda Republici Bosni i Hercegovini?"

Kako je navedeno, Bošnjaci svoje logore nazivaju sabirnim centrima, što su okarakterisali sramotnim i neprihvatljivim izvrtanjem činjenica i negiranje zločina nad Hrvatima.

"Svaka obljetnica je nanovo povod za neku vrstu obračuna s ratnim događanjima, činjenicama i politikama", podvučeno je.

HDZ je pozvao bošnjačke političke predstavnike da svi zajedno prestanu ratovati prošlošću i, kako je istaknuto, krivim činjenicama iz historije.

Smatraju da se važno okrenuti budućnosti i stvaranju novih vrijednosti u Bosni i Hercegovini.