RS se štiti raketama, a u FBiH - gledaju u nebo

Veliki gradonosni oblak koji je „glavni krivac" za subotnje nevrijeme na području Tuzlanskog kantona (TK), gdje je prouzrokovao ogromne štete, prešao je i preko područja nekoliko općina u Republici Srpskoj, ali tamo je aktiviranjem protivgradne zaštite spriječena veća katastrofa.

Zaštita od grada u RS godišnje košta oko 600.000 KM i itekako se isplati, jer prevenira godišnju štetu i do 10 miliona. Osim iz sredstava za poticaje koje dodjeljuje Vlada RS, dijelom ove aktivnosti finansiraju i registrirani poljoprivrednici koji po hektaru obradive površine izdvajaju po marku i po za ove namjene.

Kovačević ističe da, uprkos tome što RS ima izuzetno razvijenu protivgradnu mrežu, u 24 općine s više od 200 stanica s kojih se ispaljuju rakete, te jak radarski sistem i ljudske potencijale za praćenje vremenskih prilika, to što u FBiH nema protivgradne odbrane, znatno otežava i zaštitu od grada u manjem bh. entitetu.

„Kada bi isti sistem postojao i u Federaciji, rezultati i našeg djelovanja bili bi još veći. Nudili smo saradnju Tuzlanskom i Posavskom kantonu, koje smo posjetili prošle godine, da se i tamo uspostavi protivgradna zaštita, ali nam se od tada niko nije javio“, ističe Kovačević, dodajući da je u RS od grada zaštićeno oko 800.000 hektara poljoprivrednih površina, te da je uz njihovu pomoć takav sistem uspostavljen u Brčko Distriktu i Gradačcu u FBiH, koji je jedini grad u većem bh. entitetu koji ima protivgradne stanice.

U Leskovcu, u Srbiji, u subotu navečer protivgradna raketa udarila je u krov jedne porodične kuće i uletjela u kupatilo, gdje je eksplodirala. Kuća je u tom trenutku bila puna ljudi, ali, nasreću, nije bilo povrijeđenih. Kovačević ističe da u BiH do sada nije bilo sličnih situacija.

I poljoprivrednici u FBiH ističu da bi pristali na ovakvo izdvajanje, te da godinama ukazuju na potrebu zaštite od grada. No, kako kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika TK Ilija Stojak, do sada se niko nije pozabavio ovim problemom. „I mi bi plaćali, ali naši vapaji su uzaludni, prepušteni smo sami sebi tako da nam je preostalo samo da sabiremo štete i da gledamo u nebo, pitajući se hoće li kiša ili će led.“

Kovačević ističe da ispaljivanje raketa nema štetnih posljedica te pojašnjava da se njihovim pravovremenim ispaljivanjem sprečava stvaranje grada: „Rakete u vasioni na oko 10.000 metara djeluju u prečniku od šest do osam kilometara kvadratnih. Tokom hemijskog procesa sprečava se pretvaranje kapi kiše u led pa, umjesto grada, pada kiša. Veoma je bitno pravovremeno djelovati, odnosno prije formiranja gradnih jezgra.“