Ratko Kovačević: Koliko će BiH izgubiti primjenom adaptiranog SSP-a

J. M.
Početak primjene adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s Europskom unijom 1. februara izazvao je dosta zebnje među bh. proizvođačima.

Ovim Sporazumom regulirana je trgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda između naše zemlje i EU, pri čemu je najvažnija tačka – otvaranje vrata BiH za uvoz mnogih proizvoda bez plaćanja carine.

Iz Privredne komore Republike Srpske dali su procjenu kako će poljoprivredni proizvođači i prehrambena industrija BiH izgubiti više od 200 miliona maraka zbog nemogućnosti da pariraju subvencioniranim konkurentima iz EU.

Koliko ima istine u ovim procjenama teško je reći samo dvije sedmice nakon početka primjene SSP-a. U procjene, barem u ovom trenutku, ne žele ulaziti ni u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH).

"U ovom trenutku ne raspolažemo podacima i analizama koliko bi BiH mogla izgubiti prihoda zbog primjene adaptiranog SSP-a. Mi kao Uprava smo nadležni samo za provođenje zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti indirektnih poreza, te ćemo moći dati konkretne statističke pokazatelje tek nakon određenom perioda kada primjena pomenutog Sporazuma bude na snazi neko određeno vrijeme", kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH je zadužen za oblast indirektnih poreza, međutim i uvezeni proizvodi učestvuju u prihodima. Nakon što se plati carina, na svaki uvezeni proizvod plaća se PDV, pa je zanimljivo analizirati prihode od carina u protekloj deceniji.

"Od 2007. godine, prije stupanja na snagu trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU, kada su se naplaćivale pune stope carina na sve vrste proizvoda koji su se uvozili iz EU, prihodi su se kontinuirano smanjivali uporedo sa smanjivanje carinskih stopa na EU proizvode. Od 654,8 miliona maraka u 2007. godini, prihodi od carina došli su na najnižu vrijednost 2013. godine – 214,1 milion maraka. Od 2014. godine imamo obrnut trend – prihodi od carina blago rastu, zaključno sa 2016. godinom", objašnjava Ratko Kovačević.

Nema sumnje da će se početak primjene Adaptiranog SSP-a neminovno odraziti na prihode od carine, time i indirektno od poreza, jer se mijenja osnovica na koju se plaća PDV na uvozne proizvode.

"Za očekivati je pad prihoda od carina nakon početka primjene Adaptiranog SSP-a. Koliko će to iznositi, znat ćemo nakon nekoliko mjeseci primjene modificiranog SSP-a", realan je Kovačević.

Informacije o utjecaju adaptiranog SSP-a na prihode BiH željno iščekuju mnogobrojni građani naše zemlje.

"Od prihoda od indirektnih poreza finansiraju se svi nivoi vlasti u BiH. Više od 85 posto budžeta na nivou države, entiteta, kantona i općina puni se od indirektnih poreza. To nisu samo plaće administracije na svim nivoima vlasti, nego i školstvo, zdravstvo, policija, razna socijalna davanja i slično", kaže Kovačević.

Brojke UIOBiH o prikupljenim sredstvima od PDV-a su ohrabrujuće.

"Uprava za indirektno oporezivanje BiH iz godine u godinu bilježi povećanje rasta prihoda od indirektnih poreza. Prihodi od indirektnih poreza u 2016. godini iznosili su 6 milijardi i 638 miliona KM i veći su za 284 miliona KM, odnosno 4,48 posto, u odnosu na isti period 2015. godine. Nakon izvršenih povrata PDV-a poreznim obveznicima, koji su u 2016. godini iznosili 1,108 milijardi KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u toku 2016. godine (država, entiteti i Distrikt Brčko), iznosili su 5,530 milijardi maraka. To je 271 milion KM više u odnosu na prihode koje su s Jedinstvenog računa korisnici dobili u toku 2015. godine", govori portparol UIOBiH.

UIOBiH prikupljena sredstva raspoređuje na četiri dijela.

"Za finansiranje državnih institucija u 2016. godini raspoređen je iznos od 750 miliona KM. Ostatak sredstava završio je u entitetskim kasama i to: Federaciji BiH ukupno 3,31 milijarde KM, Republici Srpskoj 1,56 milijardi KM i Distriktu Brčko 168 miliona KM", kaže Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH u intervju za portal Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak