Prvi šehid na području sjeveroistočne BiH dobit će spomen obilježje

Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, radovi moraju biti završeni 60 dana od uvođenja izvođača radova u posao, a vrijednost samog projekta iznosi 10.913 KM bez PDV-a.

Spomen obilježje rahmetli Abdulahu Kovačeviću znak je da se Općina Čelić, Tuzlanski kanton pa i cijela Bosna i Hercegovina sjećaju ovog velikog čovjeka čija smrt zapravo je značila početak agresije na BiH.

Rahtmeli Abdulah Kovačević rođen je 3. maja 1954. godine. Osnovnu školu završio je u Vražićima, a srednju školu u Brčkom. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Subotici, postdiplomski studij završio je u Ljubljani. Do svoje smrti radio je u Termoelektrani Ugljevik.

Kako je za Radiosarajevo.ba pojasnio Abdulahov zet Vahid Muminović, njegov “grijeh” bio je u tome što se zalagao da se Čelić, kao većinski muslimansko mjesto, odvoji od tadašnje Općine Lopare.

“On je izradio taj elaborat da se Čelić odvoji od Lopara i od tada su ga počeli pratiti”, prisjeća se Muminović.

Karadžićevom SDS-u, koji je tada vladao u Loparama, smetala je takva inicijativa. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Lopare imala je 32.537 stanovnika, od čega je Srba bilo 18.243 ili 56,06 posto i oni su bili apsolutna većina, Muslimana je bilo 11.990 ili 36,85 posto, Hrvata 1.263 ili 3,88 posto i ostalih 458 ili 1,40 posto.

U jesen 1991. godine srpske paravnojne formacije i pripadnici JNA intezivno su pratili Abdulaha Kovačevića.

Kako kaže Vahid Muminović, rahmetli Abdulah imao je plantažu oraha i kada je otišao odnijeti đubrivo za voćke, uhvaćen je i odveden.

Prema dostupnim podacima i pisanjima medija u to vrijeme, rahmetli Abdulah otet je 29. novembra 1991. godine a njegovo unakaženo tijelo pronađeno je 5. januara 1992. godine, na brdu Žunovo nedaleko od Vražića. Tijelo je pronađeno na nepristupačnom brdu i mještani Vražića smatraju da je najvjerovatnije izbačeno iz helikoptera. Ubijen je u 37. godini života.

Zvanični stav tadašnje stanice milicije u Loparama bio je da je “Kovačević izvršio samoubistvo skokom sa stijene”. Mještani Vražića kažu da je to objašnjenje ništa drugo nego cinizam.

Dženaza rahmetli Abdulahu Kovačeviću klanjana je 12. januara 1992. godine, a prisustvovalo je više od 10.000 ljudi.

Zlikovci koji su ubili Abdulaha Kovačevića do današnjeg dana nisu pronađeni i osuđeni.

Direktor Mješovite srednje škole Čelić Hasan Bešić, čovjek koji je glavni inicijator izgradnje spomen-obilježja rahmetli Abdulahu Kovačeviću, objasnio je za Radiosarajevo.ba da ga je cijela priča o životu i djelu Abdulaha Kovačevića inicirala da predloži izgradnju spomen obilježja.

“Pošto imamo jedno neformalno udruženje dijaspore, zamolio sam jednog mještanina Vražića koji danas živi u Holandiji da zajedno izradimo projektnu dokumentaciju prije nego izgradnju spomen obilježja predložio na Općinskom vijeću”, kazao je naš sagovornik.

Tragična sudbina rahmetli Abdulaha Kovačevića treba biti svima nama opomena ali i obaveza da se sjećamo svih heroja koji su dali svoje živote za slobodnu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.