Prvi Bošnjački sabor je ispisao historiju
Radiosarajevo.ba
Na Prvom bošnjačkom saboru, održanom u opkoljenom Sarajevu, 27. i
28. septembra 1993. godine, ispisane su neke od najznačajnijih stranica
historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, navodi se u saopćenju koje je
povodom 18. godišnjice Prvog bošnjačkog sabora uputio član
Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Kompletan državni
i vojni vrh, s predsjednikom Alijom Izetbegovićem na čelu, vodeći ljudi
Islamske zajednice BiH i najznačajnijih kulturnih institucija, 377
sabornika i 88 poslanika iz svih okruga Bosne i Hercegovine, odbili su
tada, tačno prije 18 godina, pokušaj nametanja zlokobnog plana o podjeli
BiH.
„Jednoglasno je odbačen ponuđeni tzv. Ženevski mirovni
plan, koji je predviđao stvaranje tri etničke republike, s pravom na
secesiju u okviru labave državne zajednice.
Eho ove hrabre i
sudbonosne odluke odjeknuo je u svjetskoj javnosti kao herojski izbor
između ponuđenog nepravednog mira i nastavka pravedne borbe za opstanak
naroda i cjelovitu državu Bosnu i Hercegovinu“, navodi se u saopćenju.
Na istom zasjedanju, dodaje se, Bošnjački sabor donio je još jednu historijsku odluku. Usvojena je Deklaracija o bošnjaštvu, kojom je bosanskim muslimanima vraćeno nacionalno ime Bošnjak.
„Mi ovom deklaracijom o narodnom imenu definitivno skidamo s dnevnog reda nova neslaganja, kolebanja i nedoumice“, kazao je tada jedan od naših velikana, Alija Isaković.
U saopćenju se navodi da danas, u miru, Bosnu i Hercegovinu izgrađujemo kao slobodnu, međunarodno priznatu, suverenu, cjelovitu i demokratsku državu na putu ka Evropi i NATO-u.
Dodaje se da su Bošnjaci u svojoj domovini nezaobilazni politički faktor, koji svoja prava ostvaruju putem legitiminih i legalnih predstavnika u institucijama vlasti.
„Zato nikada ne smijemo zaboraviti bitne događaje i ljude, koji su trajno i neizbrisivo obilježili historiju naše države i naroda. Bošnjački sabor, održan u septembru ratne 1993. godine, jedan je od tih sudbinskih događaja, kojim je trajno utemeljeno pravo bošnjačkog naroda da živi slobodan i ravnopravan u državi Bosni i Hercegovini”, navodi se u Izetbegovićevom saopćenju.
Na istom zasjedanju, dodaje se, Bošnjački sabor donio je još jednu historijsku odluku. Usvojena je Deklaracija o bošnjaštvu, kojom je bosanskim muslimanima vraćeno nacionalno ime Bošnjak.
„Mi ovom deklaracijom o narodnom imenu definitivno skidamo s dnevnog reda nova neslaganja, kolebanja i nedoumice“, kazao je tada jedan od naših velikana, Alija Isaković.
U saopćenju se navodi da danas, u miru, Bosnu i Hercegovinu izgrađujemo kao slobodnu, međunarodno priznatu, suverenu, cjelovitu i demokratsku državu na putu ka Evropi i NATO-u.
Dodaje se da su Bošnjaci u svojoj domovini nezaobilazni politički faktor, koji svoja prava ostvaruju putem legitiminih i legalnih predstavnika u institucijama vlasti.
„Zato nikada ne smijemo zaboraviti bitne događaje i ljude, koji su trajno i neizbrisivo obilježili historiju naše države i naroda. Bošnjački sabor, održan u septembru ratne 1993. godine, jedan je od tih sudbinskih događaja, kojim je trajno utemeljeno pravo bošnjačkog naroda da živi slobodan i ravnopravan u državi Bosni i Hercegovini”, navodi se u Izetbegovićevom saopćenju.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.