Prva godišnjica potpisivanja SSP-a

Šesnaestog juna navršila se prva godina od kada je Bosna i Hercegovina potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i njenim državama članicama.

Nezavršen proces ratifikacije i slovenska podrška

Poznato je da za njegovo stupanje na snagu treba da se okonča proces ratifikacije u svim državama članicama, kao i u Bosni i Hercegovini. Pored naše države Sporazum su ratificirale: Bugarska, Estonija, Finska, Litvanija, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Švedska, Irska i Danska.

Vrijedi istaknuti primjer Slovenije koja je među prvima okončala proces ratifikacije te je, također, prošle godine pružala snažnu podršku Bosni i Hercegovini. Naime, u prvih šest mjeseci 2008. godine Slovenija je imala ulogu Predsjedavajuće Vijećem Evropske unije. Jedan od prioriteta slovenačkog predsjedavanja bilo je zaključenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom, što su i uspjeli realizirati 16. juna 2008. godine. Zato u nastavku procesa pristupanja Bosna i Hercegovina treba računati na Sloveniju kao važnog partnera. Cilj ovog kratkog teksta u povodu prve godišnjice Sporazuma jeste sagledavanje rezultata naše zemlje na evropskom putu.

Javnost je u određenoj mjeri upoznata da je osim Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na čiju se ratifikaciju još uvijek čeka, potpisan i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, koji se primjenjuje od 1. jula 2008. godine.

Potpunu analizu učinaka primjene ovog Privremenog sporazuma je skoro nemoguće provesti jer se nalazimo u periodu globalne ekonomske krize i svaki vrijednosni sud je teško potkrijepiti vjerodostojnim statističkim pokazateljima.

Uloga sporazuma CEFTA

Osim toga Bosna i Hercegovina osjeća i učinke pristupanja Sporazumu o CEFTA-i, tj. srednjoevropskoj zoni slobodne trgovine, pa je u ovoj kombinaciji faktora teško razlikovati one koji u praksi proizvode veći učinak. Čini se, ipak, da se mogu odrediti dvije glavne tendencije u proteklom jednogodišnjem periodu, a to su veći nivo otvorenosti privrede naše zemlje prema tržištu Evropske unije i tržištima zemalja kandidata i potencijalnih kandidata sa jedne strane, i veća podijeljenost unutrašnjeg ekonomskog prostora BiH na teritorije entiteta i Brčko Distrikta sa druge strane.

S obzirom da je ova druga tendencija rezultat loše političke klime, mi ćemo se pozabaviti tendencijom koja bi morala radovati sve građane BiH, a to je nezaustavljivi proces otvaranja ekonomije naše države prema Evropi. Ovdje nije naravno riječ o makroekonomskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine, na kraju krajeva u našim uslovima je to utopija, nego se radi o poboljšanju životnog standarda građana BiH.

„Giljotina propisa“ kao dio procesa

Naš životni standard je uslovljen prilivom direktnih stranih investicija i stoga ključnim napretkom treba smatrati pojednostavljivanje procedura za registraciju poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini i unaprjeđenje poslovnog ambijenta u cjelini. Tako se u Prilogu institucija BiH za redovni godišnji izvještaj o napretku BiH u procesu evropskih integracija, za period od 30. septembra 2008. godine do 4. juna ove godine, navodi da je naša zemlja uspješno provela reforme u četiri oblasti: dobijanje građevinskih dozvola, prenos vlasništva nad nekretninama, plaćanje poreza-poreske reforme i prestanak poslovanja.

Tako je u Republici Srpskoj završen projekat „Giljotine propisa“, a radi se na postepenom uvođenju metodologije „procjene uticaja propisa“, reformisanju ili ukidanju najmanje dvadeset formalnosti (dozvola, saglasnosti i sl.) i drugim mjerama, kako bi se unaprijedio poslovni ambijent. Projekat „Giljotina propisa“ je u toku u Federaciji BiH, i odvija se u pravom smjeru i brže nego što je bilo predviđeno.

Stanje u Federaciji

Vlada FBiH i Međunarodna finansijska korporacija su u maju potpisale sporazum o saradnji na projektu. U istom Prilogu se navode i zanimljivi statistički podaci po kojima su u Federaciji BiH u prva tri mjeseca registrovana 443 poslovna subjekta, od kojih 209 u roku od 3,1 dana, a 234 u prosjeku za 10 do 15 dana.

Osoblje Sarajevske regionalne razvojne agencije „SERDA“ je u direktnim kontaktima sa poslovnim subjektima širom države došlo do nekoliko „priča o uspjehu“. Radi se o subjektima koji izvoze svoje proizvode na tržište Evropske unije i od kojih se očekuje poslovna ekspanzija u bliskoj budućnosti (neki od primjera su firme iz oblasti ribarstva / treba napomenuti da je BiH u decembru 2008. godine stavljena na listu zemalja iz kojih je odobren izvoz proizvoda iz akvakulture na tržište EU /, iz oblasti medicinskih proizvoda i iz oblasti drvne industrije).

Zaštita domaće proizvodnje

U posljednje vrijeme dosta je polemike izazvao Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, koji bi bio u suprotnosti sa procesom otvaranja našeg tržišta prema okruženju i tržištu EU, ali čini se da je ipak prisutnija naprijed opisana tendencija otvaranja. Sa druge strane, postoje i kompanije koje uspješno posluju i šire listu svojih klijenata i izvan „matičnog“ entiteta, , ali čini se da je dominantna pojava iscjepkanost ekonomskog prostora BiH na entitete i distrikt.

Lisabonski ugovor kao kočnica?

Na kraju, osim svih analiza rada naših institucija, moraju se imati u vidu i neki objektivni problemi. Tako je na samo tri dana prije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH, tačnije 13. juna 2008. godine, na referendumu u Irskoj odbačen Lisabonski ugovor.

Ovim događajem je Evropska unija zapala u unutrašnje institucionalne probleme iz kojih se očekuje izlaz, ali koji nije toliko izvjestan. Na početku teksta je već pomenuta ekonomska i finansijska kriza. U međuvremenu se desio rat u Gruziji, koji je zakomplikovao odnose između NATO-a, Evropske unije i Rusije. Komplikacije su nastavljene u januaru sa „plinskom“ krizom.

U aprilu ove godine NATO savez je pristupanjem Albanije i Hrvatske izašao neposredno na granicu BiH. Svi ovi događaji trebali bi da upućuju na ubrzani put BiH ka Evropskoj uniji i NATO-u u političkom smislu, te na proces ekonomskog otvaranja BiH prema razvijenim zemljama zapada. Stoga ova prva godišnjica potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i pored svih problema kojih smo svjesni, treba da bude obilježena nadom i optimizmom.

Glasnik CePPEI/radiosarajevo.ba