Povećanje broja stranih investicija u BiH: Evo zašto ovi podaci ne odražavaju realnost

Prema prvim procjenama Centralne banke (CB) BiH, direktne strane investicije su u prošloj godini iznosile 1,7 milijardi KM, što je za 500 miliona KM više u odnosu na 2022. godinu.

Iz ove finansijske institucije su za Nezavisne rekli da će konačni zvanični podacima biti objavljeni na njihovoj veb-stranici nakon završetka godišnjeg istraživanja za prethodnu godinu.

"CB BiH trenutno raspolaže podacima za devet mjeseci 2023. godine, a prema tim podacima, direktne investicije u BiH iznosile su 1,44 milijarde KM. U pogledu tokova direktnih investicija, u prvih devet mjeseci 2023. godine najviše investicija zabilježeno je iz Rusije, potom Nizozemske i Hrvatske. U pogledu stanja direktnih investicija u BiH, zaključno sa 31. decembrom 2022. godine, najviše investicija zabilježeno je iz Austrije, Hrvatske i Srbije. U odnosu na isti period 2022. godine (januar-septembar 2022), tokovi direktnih stranih investicija su veći za 278,8 miliona KM. Najviše direktnih stranih investicija u devet mjeseci 2023. godine bilo je u finansijske uslužne djelatnosti, zatim proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, te proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija", naveli su iz Centralne banke BiH.

Rusija je u devet mjeseci prošle godine u BiH investirala 312 miliona KM. Nizozemska je investirala 166 miliona KM, a Hrvatska 165,1 milion KM.

Inače, najveći godišnji priliv direktnih stranih investicija BiH je imala 2007. godine i to 2,6 milijardi KM, zahvaljujući privatizaciji velikih državnih preduzeća, uključujući i najveći posao prodaje većinskog kapitala "Telekoma Srpske".

Ekonomista Igor Gavran smatra da se podaci o direktnim stranim ulaganjima u BiH čine sve nadrealnijim, jer vidimo da ekonomskog rasta i razvoja praktično nema, a iz ovakve statistike bi neko mogao zaključiti da postajemo atraktivni za ulaganja.

"Mislim da je najbolji primjer koliko podaci ne odražavaju realnost to da su ruska ulaganja navodno vodeća, a mi praktično nemamo nijedno ozbiljno ulaganje iz Ruske Federacije u BiH ne samo ove godine, nego u cijelom poslijeratnom periodu. Samo u naftnoj privredi, ali njen najveći dio je ostvario katastrofalne gubitke upravo tamo gdje su statistički značajna ulaganja izvršena, a faktički odlivi novca i gubici ih daleko nadmašili. Bio bih sretan da je BiH uspjela iskoristiti situaciju i privući ruske kompanije da pokreću proizvodnju u BiH, pa makar i samo radi zaobilaženja sankcija sve dok zapošljavaju naše građane i doprinose našoj ekonomiji, ali toga, nažalost, nema i upitno je gdje se ova navodna ulaganja uopšte plasiraju i koji je ukupno realni saldo za BiH", navodi Gavran.

Po njemu, drugi dio objašnjenja leži u metodologiji koja reinvestiranja dobiti kompanija u stranom vlasništvu knjiži kao ulaganja, a u vrijeme rekordne inflacije mnoge od njih su, posebno banke, ostvarile enormnu dobit.

"Ovdje uopšte nije riječ o prilivu novca izvana, nego o našem vlastitom novcu koji su ove kompanije zaradile, često zahvaljujući nerealno visokim cijenama svojih proizvoda i usluga i zloupotrebom položaja na tržištu. I ostaje kao treći faktor mali broj stvarnih novih ulaganja, ali opet je pitanje kakvi će biti dugoročni efekti", objasnio je Gavran.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kazao je da ovaj porast u odnosu na prethodnu godinu predstavlja pozitivan trend, ali zahtijeva dublju analizu u kontekstu održivog ekonomskog rasta.

"Ključni aspekti koji se ističu, a u kontekstu promovisanja daljeg ekonomskog rasta kroz strane investicije, uključuju diverzifikaciju izvora investicija, unapređenje poslovnog okruženja, jačanje ekonomske diplomatije i fokusiranje na sektore visoke dodate vrijednosti. Diverzifikacija izvora investicija je od suštinskog značaja kako bi se smanjili rizici povezani s koncentracijom investicija određenih zemalja ili sektora. Istovremeno, unapređenje regulatornog okvira i smanjenje administrativnih prepreka mogu značajno olakšati ulaz stranim investitorima", naveo je Pepić.