Opasna inicijativa: Milorad Dodik želi otvoriti "Pandorinu kutiju"

E. Halimić
Opasna inicijativa: Milorad Dodik želi otvoriti "Pandorinu kutiju"

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik prošle sedmice otvorio je Ekonomski forum BiH, a tu priliku iskoristio je kako bi između ostalog žestoko kritikovao politiku i rukovodstvo Centralne banke BiH.

Foto: Dženan Kriještorac: Milorad Dodik

Centralna banka BiH, prema njegovom mišljenju ne čini ništa kako bi investirala u bh. privredu.

Iznio je podatak o kamatama koje je BiH plaćala stranim bankama, dodajući da je vrijeme da se putem obveznica počne razvijati privreda.

Stare navike

“Mislim da ima energije da se to uradi i da se maknemo od starih navika. Smatram da smo prerano gurnuti na slobodno tržište. Nakon privatizacije izgubili smo i radna mjesta i potencijal. Privatizacija koja nam je nametnuta osigurala je nekoliko bogatih porodica koje su usmjerene da očuvaju same sebe”, rekao je Dodik.

Kako je kazao, BiH se sa stanovišta mnogih elemenata mora reformirati počevši od Centralne banke BiH do bankarskog sektora.

Ipak, struka smatra da je reformiranje Centralne banke BiH i ukidanje valutnog odbora koji rukovodi monetarnom politikom itekako opasno po finansijsku stabilnost naše države.

Ekonomista Admir Čavalić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba kazao je da je najzdraviji dio bosanskohercegovačke ekonomije onaj koji ne možemo kontrolisati, tačnije konvertibilna marka.

FOTO: Facebook: Admir Čavalić: Značajna šteta

“Kao posljedicu navedenog imamo zdravu valutu, relativno nisku stopu inflacije, uz stabilnost cjelokupnog finansijskog sistema i posljedično privrede. Ukidanje institucije valutnog odbora bi stvorilo pretpostavke za stvaranje novih problema za domaću ekonomiju. Otvorili bi ‘Pandorinu kutiju’, bez znanja kakve bi to sve posljedice imalo na našu ekonomiju”, smatra Čavalić.

Dodaje da ocjene gospodina Dodika predstavljaju čisti politički populizam.

“S jedne strane, tu je želja za dodatnom kontrolom nad ekonomijom odnosno mogućnosti vođenja monetarne politike, dok se sa druge strane pravi paralela između niske razine konkurentnosti i postojanja valutnog odbora, što apsolutno ne stoji”, naglasio je za Radiosarajevo.ba Čavalić.

Konkurentnost Bosne i Hercegovine

Prema njegovim riječima, konkurentnost prije svega zavisi od fiskalne i regulatorne politike, a što pokazuje primjer zemalja koje su koristile ili koriste valutni odbor, poput Litvanije, Estonije, Bugarske...

Konkurentnost Bosne i Hercegovine zavisi od institucija, politika i faktora koji determinišu našu produktivnost, a ne od činjenice da ne možemo voditi vlastitu monetarnu politiku. Ako nije tako, kako onda objasniti nisku razinu konkurentnosti na desetine, susjednih ili ostalih, zemalja koje na raspolaganju imaju sve instrumente monetarne politike?”, zapitao se Čavalić.

Čavalić ističe da ako budemo bolji u stvaranju novih proizvoda/usluga, a koje globalno tržište želi, to ćemo postati i konkurentniji.

“Isti odnos ne vrijedi za novac – ako budemo bolji u stvaranju novca, naša konkrentnost će na dugi rok padati”, zaključio je Čavalić.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak