'Novi pristup EU prema BiH znači privođenje pameti ljudi koji odlučuju u BiH'

"Novi pristup Evropske unije prema Bosni i Hercegovini podrazumijeva 'privođenje pameti' ljudi koji odlučuju u BiH. Dakle, 'privođenje pameti' da ovako više ne ide. Ako se nastavi ta četverogodišnja blokada otići će ljudi iz BiH", rekla je u razgovoru za Fenu članica Predsjedništva Panevropske unije BiH Jasmina Pašalić. 

Ona je bivša ambasadorica BiH u Švicarskoj i Lihtenštajnu, bivša savjetnica ministra za vanjske poslove BiH, te bivša predsjednica Crvenog krsta BiH, a sutra u Sarajevu učestvovat će na međunarodnoj konferenciji "Bosna i Hercegovina na prekretnici – Novi pristup evroatlantskim integracijama". 

Naglašava da se "Evropska unija tim novim pristupom štiti od toga da ljudi ostanu ovdje". 

"Lutanje oko rekonstrukcije društveno-političkog sistema u BiH se najviše reflektira u privatizaciji koja je zapravo dovela do strašnog siromašenja društva i materijalnog i obrazovnog, intelektualnog…", kaže Pašalić. 

Podsjeća da kako god je obrazovanje neophodno tako je ono refleksija onog kakva je situacija u društvu. 

U obrazovanju, smatra, da se mogu mnoge stvari promijeniti jer, ističe, da je žalosno da se i danas mladi i djeca podučavaju da ne mogu zajedno ako su različite tradicije (muslimanske, katoličke i pravoslavne). 

"Ako se djeci stalno inducira da ne mogu zajedno i da moraju držati do tog nekog svog 'nacionalnog identiteta' onda su to izgubljene generacije. A to je direktni udar na temelje Ustava, a Ustav kaže da je BiH jedinstvena i zemlja koja ima svoj suverenitet, teritorijalni integritet… To dvoje ne ide zajedno", rekla je Pašalić. 

Odgovarajući na pitanje na koji način može doći do mijenjanja antievropskog promišljanja u BiH, kaže "to može doći permanentnim obrazovanjem za tu oblast". 

"Pri tome ne mislim na adolescente ili učenike, jer mnogo više treba raditi s onima koji donose odluke na tom permanentnom obrazovanju, šta to znači za BiH, šta treba učiniti, na kojim temeljima",  kaže Pašalić. 

Osim toga što je situacija u BiH otežana "strašnom podijeljenošću na troje" smatra da insistiranje na ugroženosti nacionalnih interesa u većini slučajeva nema veze s "ugrožavanjem nacionalnih interesa", ali, ističe, ima veze s blokiranjem donošenja određenih propisa na nivou države, jer treba tu državu što više oslabiti da bi se dokazalo da je ona nemoguća. 

"To je strašno za sve nas. Također, kada bh. političari govore o mladima koji žele da napuste BiH zbog besperspektivnosti, strašna je ta svakodnevna poruka političara da mlade jednostavno odgurnu od ove sredine", kazala je. 

Nakon preliminarnih rezultata općih izbora BiH, koji pokazuju da su stranke s nacionalnim predznakom dobile većinu, mišljenja je da se visokom predstavniku u BiH trebaju vratiti "bonske ovlasti", koje podrazumijevaju da visoki predstavnik može smijeniti zvaničnike vlasti u BiH. 

"Visoki predstavnik Valentin Inzko doživljava prigovore za nečinjenje, za nepoduzimanje nekih mjera, iako je njegova zadaća da prati primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma u svim oblastima, a naročito u oblasti poštivanja Ustava kakav god da je on", navodi Pašalić. 

Dodaje da se trebamo pitati da li je Ustav - takav kakav je iskorišten. 

"Mislim da nije. Možemo ići induktivno, a ne deduktivno. Praksom možemo dovesti do određenih ustavnih rješenja, zasnovanom na sasvim realnim, a ne nametnutim rješenjima. Tu je glavni glagol 'htjeti' kod političara. Niko im apsolutno nije dao za pravo da zloupotrebljavaju povjerenje građana BiH, koje im je pokazano na ovim izborima. To pravo da ruše državu niko im nije dao, a u tom smislu visokom predstavniku u BiH se trebaju vratiti bonske ovlasti i da ga Vijeće za implementaciju mira ne sprječava u njihovoj primjeni", objašnjava Pašalić. 

Odluke visokog predstavnika, "kao konačnog autoriteta u zemlji u pogledu tumačenja" Dejtonskog sporazuma (Aneks X), obavezujuće su za sve u BiH. 

Na osnovu ovakvih ovlaštenja iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma i Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine (tzv. bonske ovlasti), visoki predstavnik ima - radi osiguranja implementacije Dejtonskog sporazuma - i ovlaštenje za "poduzimanje mjera protiv osoba koje obavljaju javne funkcije. S druge strane, prema članu II/1. Ustava BiH (Aneks IV), BiH i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda".

U tom smislu, podsjeća da je visoki predstavnik - predstavnik međunarodne zajednice. 

"Ako mu Vijeće za implementaciju mira u najvećem broju slučajeva kaže nema konsenzusa, a konsenzusom se trebaju rješavati neka pitanja, onda su i njemu vezane ruke, kao i građanima BiH", zaključila je u razgovoru za Fenu članica Predsjedništva Panevropske unije BIH Jasmina Pašalić. 

Za cijeli svoj aktivni rad diplomate Pašalić je nedavno od predsjednika Francuske dobila odlikovanje Viteza iz reda Legije časti, koji je utemeljio car Napoleon I. 

Svrha Legije časti je da se prepozna izuzetan angažman koji podržava djelovanje ili poruku Francuske i koja dijeli njene vrijednosti.