Naša tema | Hrvatska i Srbija imaju sporazume o strateškoj saradnji sa SAD: Gdje je i šta radi BiH?!

Sporazum o strateškoj saradnji Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Republike Srbije, kako je najavljeno, trebao bi biti potpisan danas, 18. septembra, u Washingtonu, najavio je State Department.

Sporazum o strateškoj saradnji, zasad, prije svega u oblasti energetike, u Srbiji će "proširiti mogućnosti američkih kompanija da investiraju u energetski sektor Srbije, uključujući i promoviranje američkih investicija koje će ojačati odnose SAD i Srbije".

Dvije i pol godine ranije, u martu 2022. u Washingtonu je održan 1. Američko-hrvatski strateški dijalog koji je obuhvatio mnogo tema. Dijalog je bio sveobuhvatan,  pokrivao je područja odbrane, odnosno vojne saradnje, politike, ekonomije, energije, obrazovanja i ulaganja. Hrvatski mediji u BiH tvrdili su da je "poseban naglasak stavljen na BiH i reformi izbornog zakona", a slično su govorili i hrvatski zvaničnici. Gabriel Escobar, bivši specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan tada je inaugurirao tzv. elektronski način biranja.  

Šta su dogovorili Zagreb i Beograd?

Al Jazeerin reporter Ivica Puljić javio je tada da je sastanak bio "uspješan potez za Hrvatsku koja je sada među najpouzdanijim i najbližim američkim partnerima i u NATO-u i u Europskoj uniji, ali i globalno".

"Danas su otišli vojni predstavnici do Pentagona i još je nešto razgovarano oko regionalnih pitanja u State Departmentu, ali strateški dijalog jest okončan”, kazao je Puljić za hrvatske medije 19. marta 2022.

Prilikom boravka u Washingtonu u oktobru 2023. bivši ministar odbrane Hrvatske Mario Banožić sastao se u Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a u Washingtonu s predstavnicom Ureda za političko-vojna pitanja Mirom Resnick, te potpisao Sporazum o primjeni Leahyjeva pravila, koji se odnosi na način implementacije američke pomoći.

"Jasno je kako je Hrvatska vojska prepoznata kao stup stabilnosti u jugoistočnoj Europi te kako se SAD u velikoj mjeri oslanja upravo na sposobnosti HV-a kada je u pitanju očuvanje mira u ovom dijelu Europe", rekao je sada već bivši ministar Banožić.

Gdje je u svemu ovome Bosna i Hercegovina? Iako se broj susreta s visokim američkim zvaničnicima povećao, strateški dijalog o ključnim pitanjima i u veoma rovitim vremenima na globalnoj razini, kao i eventualni međudržavni sporazumi, izostaju. Zašto izostaje inicijativa zvaničnog Sarajeva? Kakve ovo posljedice može imati?

Prema riječima prof. dr. Emira Hadžikadunića, bivšeg bh. ambasadora u Maleziji i Iranu, aktuelnog profesora međunarodnih odnosa na Univerzitetu SSST, postoje subjektivni i objektivni razlozi zašto je situacija ovakva.

"Prvo, što se tiče subjektivnih razloga, u Bosni i Hercegovini ne postoji državna energetska politika, već entitetske politike koje nisu usklađene. Unutar Federacije BiH, energetska politika takođe nije potpuno usaglašena. Najbolji primjer za to je vladajuća politika HDZ-a koja se protivi da BH Gas bude nositelj projekta južne interkonekcije. Drugo, država, sa svojim ograničenim ingerencijama, prije svega u oblasti državne diplomatije, nije aktivna na ovom polju - ne pregovara sa stranim partnerima, ne predlaže, ne inicira, niti podržava niže nivoe vlasti na međunarodnom planu. Nastupi državne diplomatije na međunarodnoj sceni sveli su se na izlizano ponavljanje dvije-tri fraze", objašnjava Hadžikadunić.

"Amerika neće čekati"

Ostavlja li ovaj vakum prostor da se o BiH raspravlja i odlučuje iz susjedstva?!

"Treće, Sjedinjene Američke Države neće čekati. Osim toga, SAD imaju vlastite regionalne interese koji nisu uvijek u skladu s našim interesima. Postoji nešto što se naziva geopolitika 'srpskog' ili 'hrvatskog' svijeta. Geopolitika također ima svoj geoekonomski aspekt, koji se opet odnosi na potenciju srbijanskih i hrvatskih nacionalnih energetskih projekata."

Ekspert za međunarodne odnose u Washington DC-iju i bivši bosanskohercegovački diplomata, Adnan Hadrović, također, upozorava da BiH sve više postaje objekat, a ne akter razgovora u regionalnim i međunarodnim odnosima.

"Hrvatska i Srbija nedavno su postigle značajne sporazume o strateškoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok Bosna i Hercegovina, nažalost, ostaje u drugom planu. Hrvatska je uspostavila strateški dijalog sa SAD-om koji obuhvata ključna pitanja sigurnosti, ekonomije, trgovine i podrške reformama u BiH, s posebnim naglaskom na ustavne i izborne promjene kako bi se osigurala ravnoteža među tri konstitutivna naroda. Nažalost, BiH se u ovom dijalogu spominje samo izvan perspektive, bez direktnog angažmana. Govori se o njoj, a nje nema!", kaže Hadrović.

Hadrović, također, smatra da će sporazum o strateškoj saradnji sa SAD-om, koji danas treba potpisati zvanični Beograd u Washingtonu, (s fokusom na energetski sektor) otvoriti vrata za povećanje američkih investicija u Srbiji, posebno u obnovljive izvore energije, te dodatno ojačati energetsku sigurnost zemlje. Uz ekonomiju ide i politika, zar ne? 

"Srbija uspješno balansira odnose između Zapada i Rusije, što zahtijeva pažljiv geopolitički pristup", ističe Hadrović. 

Hadrović, također, pita - dok susjedi/komšije odrađuju svoj dio posla, šta Bosna i Hercegovina radi? 

"Trenutno, BiH nije uključena u strateške sporazume sa SAD-om, iako bi mogla imati značajne koristi od američkih investicija, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije i regionalnih energetskih projekata. Zbog unutrašnjih političkih zastoja i nesuglasica, baveći se sama sobom, BiH ne koristi prilike za stratešku saradnju sa ključnim međunarodnim partnerima poput SAD-a", upozorava Hadrović.

Potreban proaktivan pristup

Kako bi se pozicionirala kao ozbiljan regionalni igrač i osigurala svoje mjesto za stolom gdje se donose ključne odluke i o njenoj sudbini, Bosna i Hercegovina treba poduzeti konkretne korake ka uspostavljanju strateškog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama.

"Takav sporazum mogao bi značajno poboljšati investiciono okruženje u BiH, pružiti veću stabilnost i sigurnost u regiji, te unaprijediti strateške odnose sa SAD-om. BiH bi trebala razmotriti mogućnost uključivanja i u trilateralne projekte sa Hrvatskom i Srbijom, čime bi ojačala svoju poziciju kao važan regionalni partner. Ako uspije stvoriti uvjete za stratešku saradnju sa SAD-om, BiH će poslati jasnu poruku o svojoj namjeri da vodi proaktivnu vanjsku politiku usklađenu s regionalnim i globalnim tokovima. A time bi i spriječila susjedne zemlje da donose odluke koje se tiču BiH, a da ona pritom ne bude prisutna za stolom. Stoga izbor je jasan - osnaživanje bh. pozicije u Washingtonu je od strateškog interesa za BiH a i cijeli region", zaključuje Hadrović.