Na koga misli Ambasada SAD kada govori o teorijama zavjere u Bosni i Hercegovini?

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini se ovih dana oglasila saopštenjem kojim je odbacila "potpuno smiješne teorije zavjera koje šire pojedini političari i mediji u njihovoj službi".

"Amerika je prijatelj BiH i neće dopustiti da bude prikazana kao neprijatelj ljudi u BiH kada je jasno da drugi aktivno rade protiv interesa samih građana", kaže se u saopštenju Ambasade.

Ambasada SAD: Neke političke grupe u BiH boje se istrage, pa izmišljaju zavjere

Analitičari ističu da ovo obraćanje iz Ambasade SAD-a u Sarajevu treba posmatrati u kontekstu i drugih zvaničnih stavova ove velike sile, objavljenih u posljednje vrijeme, piše Radio Slobodna Evropa.

Vojno-politički analitičar Neven Kazazović primjećuje da je očigledan oštriji i otvoreniji stav američke administracije

"Karakteristično, da je u posljednjih 10-ak dana došlo više reakcija iz SAD-a, a od kongresmena, istaknutih političara, analitičara, koji izjavljuju da stanje u BiH nije dobro, da mora zaživjeti pravna država, da se mora zaustaviti korupcija i odlazak ljudi iz zemlje. Formulacije ovih dana su mnogo drugačije jer se do sada uvijek poručivalo da se moraju dogovoriti tri konstitutivna naroda a zna se da se oni neće nikada dogovoriti", kaže Kazazović.

Neke od posljednjih izjava, dodaje Kazazović, bile su vrlo oštre i otvorene.

"Ima tu nekoliko uzroka: očigledno da se Evropa nalazi u nekom kritičnom trenutku, da hladni rat nije nikada prestao ili da se pojačava, te da Rusija želi prodrijeti na Balkan, što Americi ne odgovara. Ali, tu BiH nije najvažnija, važnija je Srbija ali ne treba zanemariti da je i BiH u tom kolu. Tako da američka reakcija mora biti jača i eksplicitnija", ističe Neven Kazazović.

Politički analitičar Slaven Kovačević takođe naglašava da Sjedinjene Države imaju konkretniju politiku prema BiH.

"Treba podsjetiti da je delegacija američkog Senata, koja je bila prije par mjeseci u BiH, objavila da su isključivo etničke politike problem u Bosni i Hercegovini, da su lideri etničkih stranaka dijelom mreže koja njima daje mogućnost da ostvaruju političku moć koja im ne pripada i da ostvaruju prihode koji im ne pripadaju, upravo koristeći svoju političku moć. Posljednje saopštenje iz Ambasade SAD-a u Sarajevu je na liniji potvrde stava da su etničke politike zloupotrijebile politički sistem Bosne i Hercegovine na taj način da se enormno obogate i da su razvile mrežu korupcije koja njima daje mogućnost za ostvarivanje enormnih prihoda koji im ne pripadaju. Dakle, to je jedan logičan nastavak politike Sjedinjenih Država, gdje oni pozivaju na jačanje vladavine prava i odustajanja sistema vođenja politike kakav je danas u Bosni i Hercegovini", kaže Kovačević.

Poznato je da Milorad Dodik, novoizabrani član Predsjedništva BiH, vodi diplomatski rat prema američkoj ambasadorici u BiH Morin Cormak (Mauren Cormack).

Dodik je od januara 2017. na američkoj crnoj listi od kada su sve češći necivilizirani napadi na ambasadoricu i zemlju koju predstavlja u BiH.

Dan poslije opštih izbora u BiH (9. oktobra) Dodik je izjavio da se ambasadorica direktno miješala u izborni proces te da je vršila pritisak na članove Centralne izborne komisije.

"To je bezobrazluk od strane jedne frustrirane žene", kazao je Dodik na konferenciji za novinare.

Dan ranije je već izazvao buru reakcija kada je najavio kako će tražiti da Bosna i Hercegovina prizna Krim kao dio Rusije na šta je oštro reagovala ambasada Ukrajine u BiH.

Nešto ranije, Dodik je optužio SAD i agenciju za međunarodnu (USAID) da podrivaju Republiku Srpsku finansiranjem projekata raznih nevladinih organizacija kako bi pisali negativno o Republici Srpskoj. To je bila njegova reakcija na potpisani sporazum Vijeća ministara BiH i USAID-a za borbu protiv korupcije.

"Dodik je u konstantnom sukobu sa SAD-om zato što se radi o globalnom konfliktu na relaciji Moskva - Vašington", navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE) analitičar Ibrahim Prohić.

Prohić se takođe pita zbog čega SAD ne pokreće konkretnije poteze, osim što je Dodik stavljen na američku crnu listu?

"Oni ne žele razriješiti pitanje u BiH, pa ni Dodika, između ostalog, sve dok se u konačnici ne razriješi pitanje Kosova, jer Bosna i Hercegovina i Republika Srpska ostaju jako važne za SAD i za Srbiju na toj simboličkoj ravni. Rješavati dva prilično krupna pitanja, čak i za SAD, u isto vrijeme, vjerovatno nije lako ili ne bi bilo mudro", ukazuje Prohić.

Prohić navodi da ovome treba dodati još jednu globalnu situaciju u regionu - Makedoniju.

"Makedonija je do prije dva, tri dana bila također jedan geostrateški problem, referendum oko promjene imena Makedonije i puta Makedonije prema NATO-u, što je takođe jedan od strateških problema za SAD. Ranije smo imali sličnu situaciju i još dramatičniju, sa Crnom Gorom, kada je pokušan svojevrsni atentat ili, možda, državni udar u Crnoj Gori. Dakle, riješena je Crna Gora, sada je na putu da bude riješena Makedonija, na putu je da se riješi i Kosovo. Mislim da se ovo pitanje oko Dodika i njegove relacije sa Vašingtonom ne može razumjeti bez ove relacije Moskva - Vašington", kaže Prohić.

Slaven Kovačević naglašava dio iz saopštenja Ambasade da "SAD neće dopustiti da bude prikazan kao neprijatelj BiH kada je jasno da drugi rade protiv interesa samih građana".

"Prijateljstvo Amerike prema BiH je nepobitno, to je jedan iskreni prijatelj i ako sad dodamo šta je kazao direktor odjela State Departmenta za Jugoistočnu i centralnu Evropu, Metju Palmer (Matthew Palmer) prije nekoliko dana, i to u Beogradu – vrlo precizno je kazao da SAD neće dozvoliti napade na suverenitet i teritorijalni integritet BiH i da će svaka destabilizacija ili napad na Dejtonski mirovni sporazum dovesti do američke reakcije", ističe Kovačević.

"Kada pogledamo da je on to rekao u glavom gradu Srbije – vrlo je važno zašto je to mjesto izabrano, jer je tačno njima kazao stavove koji se tiču Bosne i Hercegovine i to na način da SAD vrlo čvrsto stoji uz Bosnu i Hercegovinu. Sada, kada se sve to poveže očigledno je da Sjedinjene Države podržavaju BiH, njen suverenitet i teritorijalni integritet i da neće dozvoljavati susjedima da ulaze u njen prostor tek tako. Ali, traže da se u BiH promijeni sistem, gdje bi etničke politike i njihovi lideri prestali koristiti etničku tenziju za stvaranje takvog ambijenta u kojem cvjeta korupcija i enormno bogaćenje pojedinaca", smatra Kovačević.

Publicista Ahmed Burić kaže da treba podsjetiti na verbalni rat koji Milorad Dodik, novoizabrani član Predsjedništva BiH, vodi protiv američke ambasadorice u BiH, posebno od kada je stavljen na američku crnu listu.

Međutim, ne treba zaboraviti da je i evropski put Bosne i Hercegovine pod znakom pitanja, navodi Burić.

"Mislim da je krajnje vrijeme da se otkriju karte jer BiH dugo živi u jednoj vrsti hibernacije u kojoj je ucjenjuju tipovi koji se tajno sastaju i prodaju priču o evropskoj perspektivi BiH. Sve dok forma bude ispred suštine, u BiH će biti tako. U ovom slučaju hvala Ambasadi SAD-a u BiH. Problem Milorada Dodika nije u tome što je on ruski čovjek ili što je antiamerički. Problem je što je učestvovao u stvaranju zemlje pune korupcije. A jasno nam je rečeno da nećemo u EU dok se ne pročisti sadašnja struktura a posebno dok se BiH ne očisti od kriminala i korupcije", zaključuje Ahmed Burić.