Može li Bosna i Hercegovina 'u jednom glasu' pregovarati s Europskom unijom?

Nakon što je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, otvara se prostor optimizmu kada je riječ o finansijskim benefitima.

Ipak, do toga domaće političare čeka mnogo posla. Osim bitnih zakona, čeka ih i usklađivanje svih nivoa vlasti sa direktivama EU. Zato je neophodno efikasno funkcionisanje mehanizma koordinacije, što je bitna stavka za EU put. Za sada, uspjeli su oformiti radni tim zadužen za izradu Plana reformi. 

Održana je sjednica Radnog tima zaduženog za izradu Plana reformi za provedbu plana rasta za Zapadni Balkan. Imenovani su članovi radnog tijela koji će se izjašnjavati o usvajanju nove liste reformi Evropske unije, nakon čega će biti dostavljeno Direkciji za ekonomsko planiranje. Njihova zadaća je da sačine konsolidiranu listu reformi.

"Bosna i Hercegovina je u obavezi dostaviti Evropskoj komisiji konsolidiranu listu reformi za provedbu Plana rasta za Zapadni Balkan početkom aprila ove godine. Nakon toga će u Evropskoj komisiji uslijediti konzultacije sa zemljama članicama Evropske unije, a očekuje se da se taj proces okonča do 26. aprila ove godine", navode iz Radnog tima.

Plan rasta bitan u godinama koje su pred nama, jer može biti ključni izvor finansiranja. U radnom timu su predstavnici svih nivoa vlasti. Da bi bilo benefita, potrebno je usvojiti ključne reforme. Najprije osigurati rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU. Nivoa vlasti previše, ali to može biti prednost BiH, jer EU počiva na načelima decentralizacije, ali taj princip nije proveden na čitavoj teritoriji BiH. Može li postojanje više nivoa vlasti ići na ruku domaćim političarima?

"Da, ali ne na ovaj način na koji su danas vođeni, ne na način neodgovornosti, autarhije, stvaranja lokalnih političkih klasa i stvaranja velikih troškova. Lokalna samouprava mora biti jeftina, fleksibilna, brza i najbliža građanima. Ne smije se državu stvarati u općini ili kantonu. Ono što je BiH za juropeizaciju potrebno je daljnja efiksana decentralizacija", smatra politolog i nezavisni politički konsultant iz Zagreba Davor Genero.

Domaći političari moraju nastaviti sa usvajanjima reformi, poput Zakona o sudu. BiH je za sada najmanje pripremljena za članstvo, a tek slijedi usklađivanje institucija svih nivoa vlasti sa EU standardima. Zato je i neophodno sve to sažeti u dokument zvani Program integrisanja. 

"Taj dokument je u poodmakloj fazi svoje izrade od strane direkcije za EU intergacije i izrađuje se kroz mehanizam koordinacije i njegovo usvajanje je jedan od tih osam koraka koji se očekuju od BiH, ako bi do toga došlo, a na njemu se radi dugi niz godina, uz mnogo prijepora zato što postoji politički otpor prema tome", navodi analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina Adi Ćerimagić.

Sve iz razloga jer nivoi vlasti usklađivanje sa EU standardima godinama rade na principu svako za sebe. Mehanizam koordinacije prije skoro deset godina bio je pitanje razilaženja među političarima. I s obzirom na složenost uređenja, mehanizam je spor i teško pokretljiv, kažu analitičari. I zato u praksi očekuju teškoće u funkionisanju mehanizama, a ne reformsko raspoloženje. 

"To će biti jako teško, prosto zbog same složenosti, teško je govoriti jednim glasom, tu će se prelamati političke pozicije, tu će svaki kanton imati svoju priču, svoj spisak želja i to će zaista u praksi djelovati dosta nefleksibilno, naravno pod političkim uticajem", stava je politička analitičarka Tanja Topić.

I zbog političkih dešavanja posljednjih dana, jasno je da će put prema evropskoj zajednici biti otežan i pitanje je kada će se odblokirati politička stega nad BiH, što znači da i samo usklađivanje i funkcionisanje mehanizma koordinacije pada u drugi plan, piše BHRT.